Preskoči na glavni sadržaj

Politike obrazovanja

ISVU: 184260•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Prepoznati, analizirati i usporediti polazišta, pristupe, procese i rezultate uređenja i unaprjeđenja odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj iz perspektive nositelja vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini, imajući pri tome na umu potrebu usklađivanja tih politika s politikama drugih sektora, interesima relevantnih institucija i organizacija te građana, kao i s europskim i međunarodnim standardima i politikama obrazovanja.

Sadržaj

  1. Uvod: predstavljanje ciljeva, ishoda i sadržaja kolegija te dogovor o obvezama studenata
  2. Javna dobra i javne politike
  3. Što je politika obrazovanja?
  4. Kreiranje politike obrazovanja
  5. Provedba politike obrazovanja
  6. Globalizacija i međunarodni utjecaji na nacionalne politike obrazovanja I
  7. Globalizacija i međunarodni utjecaji na nacionalne politike obrazovanja II
  8. Europeizacija nacionalnih politika obrazovanja I
  9. Europeizacija nacionalnih politika obrazovanja II
  10. Politika obrazovanja u Hrvatskoj
  11. Participacija građana i struke u izradi i provedbi politika obrazovanja
  12. Istraživanje i analiza politika obrazovanja I
  13. Istraživanje i analiza politika obrazovanja II
  14. Izazovi politika obrazovanja
  15. Zaključna rasprava

Ishodi učenja

  1. Opisati i objasniti koncept javne politike i njezinih aktera
  2. Objasniti načine na koji se politika obrazovanja donosi, provodi i vrednuje
  3. Opisati i objasniti važnost participacije građana u izradi i provedbi javnih politika
  4. Analizirati i kritički promišljati međunarodne i europske utjecaje na nacionalne politike obrazovanja
  5. Analizirati i vrednovati učinke politike obrazovanja na različitim razinama

Metode podučavanja

Predavanja Rasprave Samostalni zadaci Rad u manjim skupinama Terenska nastava Seminaski radovi s prezentacijom

Metode ocjenjivanja

Ispit: maksimalni broj bodova = 4 (prolazni prag = 2) Seminarski rad: maksimalni broj bodova = 3 Maksimalni broj bodova (seminarski rad + ispit) = 7 Konačna ocjena: (pismeni ispit + seminarski rad): 6,50-7 bodova = izvrstan (5) 5,50-6,25 = vrlo dobar (4) 4,50-5,25 = dobar (3) 4-4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura

  1. Jurčević, R. i Horvat, Z. (2024). Istraživanje smjerova politika visokoga obrazovanja: analiza sadržaja razvojno-strategijskih dokumenata. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 26(2), 389-422.
  2. Jurčević, R. (2022). Education Policy in Croatia - Examining the Role of Key Actors. In Blažević, I., Bulić, M. & Herzog, J. (Eds.), Research and Theoretical Approaches in Education (pp. 167 – 179). Verlag Dr. Kovač.
  3. Kovač, V., Rafajac, B., Buchberger, I. i Močibob, M. (2014). Obrazovna politika iz perspektive hrvatskih učitelja i nastavnika. Napredak: Časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, 154(3), 161-184.
  4. Žiljak, T. (2013). Dvije faze obrazovne politike u Hrvatskoj nakon 1990. godine. Andragoški glasnik: Glasilo Hrvatskog andragoškog društva, 17(1), 7-23.
  5. Petek, A. (2012). Što su hrvatske javne politike?. Političke analize, 3(11), 37-45.
  6. Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: Fakultet političkih znanosti (str. 3-22, 111-112, 122-124).
  7. Žiljak, T. (2009). Rad na obrazovnoj politici umjesto depolitizacije obrazovanja. Odgojne znanosti, 11 (2), 431-445.
  8. Petak, Z. (2008). Dimenzije javnih politika i javno upravljanje. Politička misao, 45(2), 9-26.
  9. Kovač, V. (2007). Pristupi analizi obrazovne politike. Pedagogijska istraživanja, 4(2), 255-267.
  10. Petak, Z. (2006). Europeanization and Policy-making in the National Context: The Work of Policy in Croatia. Politička misao, 43(5), 61–75.

Dopunska literatura

  1. Ball, S. J. (1998). Big Policies/Small World: An introduction to international perspectives in education policy. Comparative Education, 34(2), 119-130.
  2. Birkland, T. (2011). An Introduction to the Policy Process: Theories, Concepts, and Models of Public Policy Making. New York: Routledge.
  3. Carnoy, M. (1999.) Globalization and Educational Reform: What planners Need to Know. UNESCO, poglavlje: „Globalization's impact on educational reform strategies“, 37-46. https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000120274
  4. Fischer, F., Miller, G.J. i Sidney, M.S. (2007). Handbook of Public Policy Analysis: Theory, Politics and Methods. Press Taylor and Francis Group
  5. Marović, J. (2014). Civilno društvo i javne politike. U: Javne politike. Podgorica: Institut alternativa, 36-47. http://media.institut-alternativa.org/2015/03/javne-politike-2.pdf
  6. Miošić, N., Berković, J. i Horvat, M. (2014) Analiza i zagovaranje javnih politika. GONG. https://www.gong.hr/media/uploads/libera_digital_edited.pdf
  7. Petak, Z., Petković, K. i Petek A. (2014). Pojmovnik javnih politika. Fakultet političkih znanosti.
  8. Steiner-Khamsi, G. (2012). Education policy in a globalized world. U: Stolz, S. i Gonon, P. (ur.) Challenges and Reforms in Vocational Education. Peter Lang, 32-51.
  9. Žiljak, T. (2006). Europski okvir za nacionalne obrazovne politike. Anali Hrvatskoga politološkog društva, 3(1), 261-281.