Pluralizam stilova u arhitekturi XVII. i XVIII. stoljeća
ISVU: 125516•5 ECTS•Zimski semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za povijest umjetnosti
- Satnica
- Predavanja: 15 sati
- Seminar: 15 sati
- Terenske vježbe: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj kolegija je kritički razmotriti stilske kategorije i njihovu upotrebu u povijesti umjetnosti na primjerima arhitekture 17. i 18. stoljeća. Kolegij donosi pregled različitih stilskih pojava u arhitekturi 17. i 18. stoljeća, razmatranje njihova porijekla u talijanskoj i srednjoeuropskoj arhitekturi, razmatranje modela transfera i usvajanja rješenja europske arhitekture u arhitekturi Hrvatske te se bavi revalorizacijom postojećih teza i literature.
Sadržaj
- uvod - pluralizam stilova, kritičko razmatranje pojmova stila, rani-zreli-kasni stil, lokalni stil, prijelazni stil, utjecj tradicije, dugo trajanje stila
- povijest stilova i stilske povijesti umjetnosti; ključni tekstovi domaće i europske povijesti umjetnosti
- tipologija arhitekture i odnos prema stilu
- sakralna arhitekture 17. st - rani barok i protureformacija, tipologija sakralne arhitekture, ishodišta i modeli transfera
- tipologija sakralne arhitekture 18. st. I - centralne i centralizirane crkve, ishodišta i modeli transfera
- tipologija sakralne arhitekture 18. st. II - ishodišta i modeli transfera. gotika u baroku
- tipologija profane arhitekture 17. st. - ishodišta i modeli transfera
- tipologija profane arhitekture 18. st. I - ishodišta i modeli transfera
- tipologija profane arhitekture 18. st. II - ishodišta i modeli transfera
- naručitelji i graditelji
- izlaganja seminarskih radova
- izlaganja seminarskih radova
- izlaganja seminarskih radova
- izlaganja seminarskih radova
- izlaganja seminarskih radova
Ishodi učenja
- vrednovati postojeću literaturu i izvore
- definirati istraživačku temu u usporedbi s postojećim znanjima
- postaviti istraživački problem i koncipirati njegovo rješenje
- primijeniti metode struke u rješavanju istraživačkih problema
- prikupiti i interpretirati podatke potrebne za analizu i kritički vrednovati sakupljene podatke
- koristiti relevantne činjenice, pojmove i postupke u argumentiranju stručnih stajališta
- primijeniti znanja specifična za povijesnoumjetničku epohu koju je izabrao/la na modulima studija
Metode podučavanja
predavanja, seminari i vježbe na terenskoj nastavi
Metode ocjenjivanja
seminarski rad, izlaganje uz prezentaciju, pismeni ispit esejskog tipa
Obavezna literatura
- Anđela Horvat, Između gotike i baroka, Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, 1975.;
- Günter Brucher, Zum Problem des Stilpluralismus, Ein Beitrag zur kunstgeschichtlichen Methodik, Böhlau Verlag, Beč, Köln, Graz, 1985.
- Thomas DaCosta Kaufmann, Court, Cloister & City, The Art and Architecture of Central Europe 1450-1800, Weidenfeld & Nicolson, London, 1995. – odabrana poglavlj
- Dubravka Botica, »Gotika u baroku. Problemi stila u arhitekturi 17. stoljeća na izabranim primjerima«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28/2004., str. 114-125
- Botica, Dubravka Današnje čitanje teza Anđele Horvat. Arhitektura 17. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj Između gotike i baroka. // Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, 54 (2011), 143-150
- Botica, Dubravka Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na odabranim primjerima - oblikovanje zvonika i ugaonih kula // Arhitekturna zgodovina 2 / Novak Klemenčič, Renata ; Malešič, Martina (ur.). Ljubljana: 400, 2014. str. 40-49
Dopunska literatura
- Anđela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Horvat, A., Matejčić, R., Prijatelj, K., Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982., str. 3-381
- Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.-1994., katalog izložbe, Muzej Mimara, Zagreb, 1994., str. 233-270
- Horvat-Levaj, Katarina, Barokna arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb : Naklada Ljevak, 2015
- Damjanović, Dragan ; Vugrinec, Perta ; Sudec Andreis, Iva ; Bagarić, Marina, Ars et Virtus. Hrvatska-Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, Hungarian National Museum, 2020