Preskoči na glavni sadržaj

Osnove ranokršćanske arheologije

ISVU: 170497•5 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj ovoga predmeta je na temelju predavanja i proseminara savladavanje temeljnih znanja iz područja ranokršćanske arheologije iz razdoblja od početaka razvoja kršćanstva do vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika. Studenti će pisanjem proseminarskih radova moći usvojiti znanja o ranokršćanskoj ikonografiji na primjeru arheoloških nalaza iz Hrvatske i s područja čitavog Rimskog carstva.

Sadržaj

  1. Uvod u ranokršćansku arheologiju – definicija, terminologija, tematika i problematika + Proseminarska radionica (povijesni okvir + osnove pretraživanja kataloga i baza podataka za za samostalno pretraživanje literature)
  2. Povijesni pregled razvoja kršćanstva od početaka do Justinijana + Proseminarska radionica (uvod + osnovne napomene o načinu pisanja proseminarskog rada)
  3. Pregled ranokršćanskog arheološkog nasljeđa predkonstantinovskog razdoblja + Proseminarska radionica (literatura–definicija + osnovne napomene o načinu izlaganja i prezentiranja proseminarskog rada)
  4. Arheološka istraživanja rimskih katakombi + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  5. Progoni kršćana i kult mučenika; razvoj hodočašća + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  6. Osnivanje Konstantinopola i arhitektura Konstantinovog razdoblja u Rimu + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  7. Arheologija ranokršćanske arhitekture: prve crkve u Rimu i njihovi graditeljski uzori + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  8. Arheologija ranokršćanske arhitekture: dvojne crkve + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  9. Arheologija ranokršćanske arhitekture: bazilike s ophodom + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  10. Ranokršćanski funerarni spomenici – groblja i bazilike nad grobovima mučenika + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  11. Ranokršćanski funerarni spomenici – sarkofazi i njihove radionice + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  12. Arheološka svjedočanstva ranokršćanske vizualne kulture: mozaici i freske + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  13. Arheološka svjedočanstva ranokršćanskog umjetničkog obrta i pokretni nalazi + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  14. Arheološka topografija ranokršćanskih nalazišta u Hrvatskoj I. + Izlaganja studentskih proseminarskih radova
  15. Arheološka topografija ranokršćanskih nalazišta u Hrvatskoj II. + Izlaganja studentskih proseminarskih radova

Ishodi učenja

  1. Studenti će moći interpretirati povijesnu pozadinu ranokršćanskog razdoblja u vrijeme vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika
  2. Studenti će moći interpretirati društvene i religijske promjene u razdoblju vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika
  3. Studenti će moći samostalno prepoznati ranokršćanske artefakte i interpretirati ikonografske motive
  4. Studenti će moći raspoznati graditeljske elemente ranokršćanskih crkava i pravilno interpretirati različite tipove ranokršćanskih crkava
  5. Studenti će moći razlikovati ranokršćanske sarkofage po tipovima i ikonografiji
  6. Studenti će moći razlikovati ranokršćanske mozaike i ranokršćanske crkve u kojima se nalaze
  7. Studenti će moći prezentirati stručne i znanstvene podatke javnosti
  8. Studenti će moći koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu
  9. Studenti će moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal

Metode podučavanja

Predavanje + Powerpoint prezentacija proseminarske radionice + proseminar

Metode ocjenjivanja

Uspješno položen pismeni ispit + ocjena iz proseminara. Proseminar se ocjenjuje brojčanom ocjenom – „odličan“ (5), „vrlo dobar“ (4), „dobar“ (3), „dovoljan“ (2) i „nedovoljan“ (1). Ukupnu ocjenu proseminara čine: a) pisani rad (50% ukupne ocjene), b) izlaganje vlastitog rada (25% ukupne ocjene) c) sudjelovanje u raspravama nakon izlaganja radova (25% ukupne ocjene) Ukupnu ocjenu iz kolegija čini zbroj 60% vrijednosti ocjene iz pismenog ispita i 40% vrijednosti ocjene iz proseminara.

Obavezna literatura

  1. M. Sanader, Ranokršćanska arheologija – Od početaka do konstantinskog obrata, Zagreb: Školska knjiga, 2016.
  2. R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine Architecture, Kingsport 1986.
  3. N. Cambi, Starokršćansko doba, in: N. Cambi, Antika, Zagreb 2002, 206–310.

Dopunska literatura

  1. Lexikon der christliche Ikonographie 1 – 8, Rom – Freiburg – Basel – Wien 2004.
  2. A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, simbolike i liturgike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.
  3. A. Rebić, J. Fućak, B. Duda (ur.), Jeruzalemska Biblija. Stari i Novi zavjet s uvodima i bilješkama iz La Bible de Jerusalem, Zagreb 1994
  4. R. M. Jensen, Understanding Early Christian art, London ; New York : Routledge, 2000.
  5. R. M. Jensen, Face to face: portraits of the divine in Early Christianity, Minneapolis : Fortress Press, 2005.
  6. J. Spier (ed.), Picturing the Bible : the earliest Christian art, London : Yale University Press, 2007.
  7. J. Goodnick Westenholz (ed.), Images of inspiration. the Old Testament in Early Christian art, Jerusalem : Bible Lands Museum, 2000.
  8. Popis dodatne literature za pisanje proseminarskog rada se mijenja jer on ovisni o zadanoj temi / The list of additional literature for writing a seminar paper changes because it depends on the given topic.