Opća srednjovjekovna arheologija

Cilj

Sadržaj

1. Kronologije Od prvog stoljeća Europu su izmijenile velike seobe naroda. Seoba različitih germanskih, sarmatskih i inih skupina, plemena i naroda s kraja 2. stoljeća izmijenile su kartu tadašnje Europe i stvorile pretpostavke za veliko pomicanje ljudstva koje će posebno uznapredovati nakon prodora Huna u zadnjoj trećini 4. stoljeća. Veliki seobeni valovi pokrenuti od različitih, većinom germanskih naroda, doveli su do dezintegracije čitave Europe i propasti rimske vlasti u velikim njezinim dijelovima na jugu i zapadu. Nakon stabilizacije i zauzimanja pojedinih dijelova zapadne i srednje Europe stvorena su različita germanska kraljevstva i vojvodstva u kojima se započinju odvijati različiti procesi inkulturacije, preoblikovanja i preuzimanja različitih tehnika, stilova i tehnologija koje dovode do mijenjanja njihove kulture života pod jakim utjecajem blizine te još žive i jake antičke civilizacije i njene industrije. Kroz osnovne kronološke sisteme mogu se pratiti promjene koju su nam vrlo važne za datiranje arheološke građe proučavanja spomenutih procesa te posebno njihova odnošaja prema mrtvima jer su nam pokopi i groblja vrlo često jednini izvor za proučavanja toga razdoblja preoblikovanja tadašnje Europe. Drugi seobeni val započinje sa seobom Slavena i Avara na jug i zapad što će dovesti do konačnog oblikovanja srednjovjekovne Europe. U žarištu interesa su zbivanja i procesi od 400. do 800. godine, od početka destabilizacije srednje i južne Europe do stvaranje novih kulturnih odnošaja i političkih prilika pod Karolinzima.
2. Černjahovska kultura
3. Kasnoantička baština i Romani
4. Goti u Panoniji
5. Gepidi u Panoniji
6. Crnomorski stilovi
7. Crnomorski stil II i merovinška polikromija
8. Tehnike i stilovi 5. i 6. stoljeća
9. Langobardi u Panoniji
10. Životinjski stil I
11. Životinjski stil II
12. Avari i avarodobna arheologija
13. Vrijeme grifona i vitica
14. Kraj merovinškog vremena
15. Kraj kasne antike u zaleđu dalmatinskih gradova

Ishodi učenja

1. Moći usporediti obilježja arheoloških kultura na području Hrvatske, istočne i srednje Europe.
2. Moći prepoznati glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura.
3. Razumjeti i analizirati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal.
4. Moći objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura vremena velike seobe naroda između 400. i 800.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Bóna, I., Der Anbruch des Mittelalters, Budapest 1976.
2. Germanen, Hunnen und Awaren. Schätze der Völkerwanderungszeit. Die Archäologie des 5. und 6. Jahrhunderts an der mittleren Donau und der östlich-merowingische Reihengräberkreis. Ausstellungskataloge des Germanischen Nationalmuseums, Nürnberg 1987.
3. Müller R. i Steuer, H. Fibel und Fibeltracht, Reallexikon der Germanischen Altertumskunde, (separat) 68-196., Berlin-New York.

Dopunska literatura

1. I Langobardi, (katalog izložbe), 1990.
2. Ciglenečki S., Höhenbefestigungen aus der Zeit vom 3. bis 6. Jh im Ostalpenraum, Dela SAZU 31, Inštitut za arheologiju 15. Ljubljana 1987.
3. Vinski Z., Kasnoantički starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata. VAHD III. S. 19. Split 1974.
4. Vinski Z., Razmatranje o iskopavanjima u Kninu na nalazištu Greblje, SHP III s. 19, Split 1991.
5. W. Menghin, Die Langobarden, Stuttgart 1985.