Opća povijest književnosti: Čitatelj i čitanje

Nastavnici

• Lovro Škopljanacizv. prof.dr. sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. 1 – Konstituiranje kolegija
2. 2 – Konceptualizacija čitatelja i čitanja
3. 3 – Teorija čitatelja I – idealnost i informiranost
4. 4 – Teorija čitatelja II – implikacija i inskripcija
5. 5 – Teorija čitatelja III – identitet i identifikacija
6. 6 – Teorija čitatelja IV – zaključno
7. 7 – Povijest čitanja I – latinski kozmopolis
8. 8 – Povijest čitanja II – arapski kozmopolis
9. 9 – Povijest čitanja III – sanskrtski kozmopolis
10. 10 – Povijest čitanja IV – kineski kozmopolis
11. 11 – Sinteza I – motivacija
12. 12 – Sinteza II – posredovanje
13. 13 – Sinteza III – aplikacija
14. 14 – Sinteza IV – zaključno
15. 15 – Zaključivanje kolegija

Ishodi učenja

1. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
2. definirati ključne elemente književnoteorijske pojmovne i metodološke aparature
3. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
4. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. a) primarna Bhagavad-gita (preveo Goran Kardaš; Zagreb, Demetra, 2006.) [9] Eneida (preveo Bratoljub Klaić; Zagreb, Zora, Matica hrvatska, 1970.) [7] Pripovijest o Genjiju (preveo Nikica Petrak; Zagreb, Naklada Ljevak, 2002. [izbor]) [10] Tisuću i jedna noć (preveo Esad Duraković; Zagreb, V. B. Z., 2010. [izbor]) [8]
2. b) sekundarna Hanna Adoni i Hillel Nossek, "Between the Book and the Reader: The Uses of Reading for the Gratification of Personal Psychosocial Needs". U Rosalind Crone i Shafquat Towheed (ur.), The History of Reading, Volume 3; Hampshire, Palgrave Macmillan, 2011. (str. 49-65) [12] Alexander Beecroft. An Ecology of World Literature; London i New York, Verso, 2015. Stephen Best i Sharon Marcus, "Surface Reading: An Introduction". Representations, sv. 108, br. 1, 2009, (str. 1-21) [6] Norman N. Holland, "About Emotions" i "Why Do We Care?". U Literature and the Brain; Cambridge, MA, The PsyArt Foundation, 2009. (str. 80-107) [11] Ivan Illich. In the Vineyard of the Text: A Commentary to Hugh's Didascalicon; Chicago, University Of Chicago Press, 1996. Wolfgang Iser, "Implicitni čitatelj: uloga čitatelja u Fieldingovu Tomu Jonesu". U Zlatko Kramarić (ur.), Uvod u naratologiju; Osijek, Radničko sveučilište, 1989. (str. 53-65) [3] Hans Robert Jauss, "Levels of Identification of Hero and Audience". New Literary History, sv. 5, br. 2, 1974. (str. 283-317) [4] David Comer Kidd i Emanuele Castano, "Reading literary fiction improves theory of mind". Science, sv. 342, br. 6156, 2013. (str. 377-380) [14] Earl Miner. Comparative Poetics: An Intercultural Essay on Theories of Literature; Princeton, N.J., Princeton University Press, 1990. Keith Oatley, "A taxonomy of the emotions of literary response and a theory of identification in fictional narrative". Poetics, sv. 23, br. 1-2, 1995. (str. 53-74) [5] Anita Peti-Stantić. Čitanjem do (spo)razumijevanja; Zagreb, Naklada Ljevak, 2019. Anders Pettersson, "The Application of Literature to Life". U The Concept of Literary Application; Hampshire, Palgrave Macmillan, 2012. (str. 1-24) [13] Sheldon Pollock, The Language of the Gods in the World of Men; Berkeley i Los Angeles, CA, University of California Press, 2009. Leah Price. What we talk about when we talk about books: The history and future of reading; New York, Basic books, 2019. Matthew Rubery i Leah Price (ur.). Further Reading; Oxford, Oxford University Press, 2021. Ika Willis. Reception; London, New York, Routledge, 2018. Maryanne Wolf. Čitatelju, vrati se kući; Zagreb, Naklada Ljevak, 2019.