Preskoči na glavni sadržaj

Opća pedagogija

ISVU: 265583•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Razumjeti odnos ideje čovjeka i konstituiranja pedagogije kao znanosti. Na produbljenoj razini uvidjeti problematiku određivanja svrhe odgoja i obrazovanja. Steći pojam opće pedagogije, posebnih pedagogija, njihove razlike i jedinstva. Sistematski pojmiti pedagogiju kao znanost.

Sadržaj

  1. Problem određivanja svrhe u obrazovanju. Odnos ideje čovjeka i svrhe obrazovanja.
  2. Pitanje onoga općeg i onoga posebnog u kontekstu svrhe obrazovanja. Logičke napomene.
  3. Primjeri pedagogijski razvijenih ideja čovjeka. Platon, Rousseau, Nietzsche...
  4. (Ne)legitimno postavljanje svrhe obrazovanja: problem posebnih svrha.
  5. Ideja čovjeka kao bivanja i njezin odnos spram ideje obrazovanja.
  6. Ideje slobode, razuma, obrazovljivosti i obrazovanja i njihov odnos u pojmu sebe-određivanja.
  7. Pojam i odnos opće pedagogije i posebnih pedagogija.
  8. Pojam onoga konkretnog kao jedinstva općeg i posebnog. Nemogućnost apstrahiranja opće pedagogije od posebnih pedagogija i obratno.
  9. Uspostavljanje sistematskih odnosa i proizlaženja između temeljnih pedagogijskih kategorija.
  10. Primjeri već izvedenih općih i sistematskih pedagogija na odabranim autorima 1
  11. Primjeri već izvedenih općih i sistematskih pedagogija na odabranim autorima 2
  12. Demonstracija izvoda posebnih pedagogija iz opće pedagogije na odabranim posebnim pedagogijama 1.
  13. Demonstracija izvoda posebnih pedagogija iz opće pedagogije na odabranim posebnim pedagogijama 2.
  14. Pregled sistema pedagogijske znanosti i razvijanje uvida u vremenitost (povijesnost) toga sistema.
  15. Završna refleksija i rasprava.

Ishodi učenja

  1. Problematizirati odnos ideje čovjeka i svrhe obrazovanja
  2. Razviti vlastiti pogled na svrhu odgoja i obrazovanja
  3. Sintetizirati sistematski pedagogijski pogled na temelju osnovnih pedagogijskih pojmova
  4. Stvoriti pregled sistema pedagogijske znanosti

Obavezna literatura

  1. English, A. (2013). Discontinuity in learning: Dewey, Herbart and Education as Transformation. Cambridge University Press.
  2. English, A. (ed) (2021). A History of Western Philosophy of Education in the Modern Era. London: Bloomsbury academic.
  3. Komar, Z. (2017). Svrhovitost odgoja-obrazovanja i njezino jedinstvo s idejom čovjeka, kao ono utemeljujuće pedagogijske znanosti. Bjelovar: HAZU.
  4. Siljander, P., Kivelä, A. i Sutinen, A. (Eds.) (2012). Theories of Bildung and Growth - Connections and Controversies Between Continental Educational Thinking and American Pragmatism. Rotterdam: Sense Publishers.

Dopunska literatura

  1. Benner, D. (2010). Allgemeine Pädagogik: Eine systematisch-problemgeschichtliche Einführung in die Grundstruktur pädagogischen Denkens und Handelns. Wienheim: Juventa.
  2. Herbart, J. F. (2015). The science of education: its general principles deduced from its aim and the aesthetic revelation of the world. London: FB & Ltd.
  3. Kant, I., Schelling, J.W.F. i Nietzsche, F. (1991). Ideja univerziteta. Zagreb:Globus.
  4. Mollenhauer, K. (2014). Forgotten Connections: On culture and upbringing. NY: Routledge.
  5. Platon (1996). Eros i Filia (Simpozij i Lisis). Zagreb: Demetra.
  6. Vuk-Pavlović, P. (1932). Ličnost i odgoj. Zagreb: Tipografija.