Preskoči na glavni sadržaj

Njemačko-hrvatski jezični dodiri

ISVU: 124293•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za germanistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

usvajanje znanja o društvenopovijesnim i sistemskolingvističkim aspektima njemačko-hrvatskih jezičnih dodira, senzibiliziranje za sociolingvističku i dijalekatnu raslojenost hrvatskoga i njemačkoga jezika u njihovim međusobnim prožimanjima

Sadržaj

  1. Uvodna razmatranja o njemačko-hrvatskim jezičnim dodirima
  2. Njemački jezik u Zagrebu
  3. Njemački jezik u Vojnoj krajini
  4. Njemački jezik u Osijeku - Esseker Deutsch
  5. Podunavski Nijemci
  6. Povijest nastave njemačkoga jezika u Hrvatskoj
  7. Povijest hrvatske germanistike
  8. Hrvatski migranti u Njemačkoj
  9. Gradišćanski Hrvati
  10. Germanizmi u hrvatskome - onomaziološki aspekti
  11. Germanizmi u hrvatskome - fonološka adaptacija
  12. Germanizmi u hrvatskome - morfološka adaptacija
  13. Prebacivanje kodova - njemački i hrvatski
  14. Jezičnobiografski aspekti njemačko-hrvatske dvojezičnosti
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja

  1. objasniti odrednice raznih povijesnih faza hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira
  2. raspoznati određene elemente hrvatskoga leksičkoga fonda kao germanizme
  3. provesti sistemskolingvističku analizu proučavanih germanizama
  4. ilustrirati na primjerima iz prikupljena korpusa proces leksičkoga transfera iz njemačkoga u hrvatski
  5. koristiti relevantno dodirnojezikoslovno nazivlje u raspravama o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima
  6. smjestiti u društveno-povijesni kontekst pojedine pojave hrvatsko-njemačkoga jezičnoga dodira
  7. objasniti ulogu južnonjemačkih dijalekata kao jezika davatelja za hrvatske germanizme
  8. uzimati u obzir dijatopsku, dijastratsku i dijakronijsku dimenziju hrvatskoga i njemačkoga u analizi germanizama
  9. prepoznati pojavu kodnoga prebacivanja iz njemačkoga u hrvatski i obratno
  10. analizirati elemente hrvatskoga migrantskoga identiteta u njemačkom jezičnom području

Metode podučavanja

frontalno izlaganje, grupni rad, diskusija, studentske prezentacije odabranih tekstova iz predmetnoga područja

Metode ocjenjivanja

seminarski rad na temelju vlastitoga istraživanja manjega opsega (npr. analiza germanizama u nekome tekstu ili mjesnome govoru, rekonstukcija društveno-povijesnoga okvira pojedinoga fenomena njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira, rekonstrukcija ispitanikove jezične biografije)

Obavezna literatura

  1. Žepić, Stanko (2002): Zur Geschichte der deutschen Sprache in Kroatien. Zagreber germanistische Beiträge 11, S. 209-227.
  2. Deželić, Velimir (1901): Iz njemačkog Zagreba. Prinos kulturnoj povjesti Hrvata. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza.
  3. Zrinjka Glovacki-Bernardi (1998): Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb / Stanko Žepić: Deutsche Grammatiken kroatischer Verfasser in der zweiten Hälfte des 18. Jahrhunderts. Frankfurt am Main et. al.: Peter Lang, 1998.
  4. Petrović, Velimir (Hrsg.) (2001): Essekerisch - Das Osijeker Deutsch. Wien: Edition Präsens.
  5. Piškorec, Velimir: Deutsches Lehngut in der kajkavisch-kroatischen Mundart von Đurđevec in Kroatien. Frankfurt am Main et al.: Peter Lang,

Dopunska literatura

  1. Čapo, Jasna (2012): Zweidaheimlichkeit. Kroatische „Gastarbeiter“-Migration. Eine zwischenräumliche Erfahrung. In: J. Nuber / A. Welebil (Hrsg.): Im Prisma. Gastarbeit. Gehen – Bleiben – Zurückkehren. Wien: St. Wolfgang: Edition Art Science, S. 129-157.
  2. Hornstein Tomić, Caroline / Katica Ivanda Jurčević (2012): Gäste auf Zeit – Grenzgänger – Transkulturelle Vermittler. Identitätsbilungsprozesse in der Migration. In: In: J. Nuber / A. Welebil (Hrsg.): Im Prisma. Gastarbeit. Gehen – Bleiben – Zurückkehren. Wien: St. Wolfgang: Edition Art Science, S. 173-222.
  3. Čapo Žmegač, Jasna (2004): Transnationalität, Lokalität, Geschlecht: kroatische Transmigranten in München. In: Ch. Köck u.a. (Hrsg.): Zuwanderung und Integration. München u.a.: Waxmann, S. 125-137.
  4. Hornstein Tomić, Caroline (2014): „Ovdje sam vječno Švabica“: o izgradnji identiteta u kontekstu migracijskih procesa. In: J. Čapo / C. Hornstein Tomić / K. Jurčević (Hrsg.): Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku / Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, S. 109-131.