Kršćanstvo u srednjem vijeku II
ISVU: 117687•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za povijest
- Satnica
- Predavanja: 15 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Zamišljen kao nastavak predmeta Kršćanstvo u srednjem vijeku I, ovaj će kolegij kroz odabrane teme iz povijesti europskog kršćanstva obrađivati specifično kršćanske elemente srednjovjekovne kulture. Studenti će se upoznati s fenomenima karakterističnima za kršćanstvo u ranom i visokom srednjem vijeku, te njihovom ulogom u formiranju europskih društava i mentaliteta. Pristup problemima bit će donekle kronološki, no s težištem na obradi odabranih problema. Kroz razradu odabranih tema studenti će se upoznati s razvojem kršćanstva u razdoblju između otprilike 800. i 1300. Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst europskih srednjovjekovnih društava, te njegova uloga u stvaranju srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz razradu osnovnih tema: geografija srednjovjekovnog kršćanstva, pokrštavanje sjeverne i srednje Europe; oblikovanje latinskog kršćanstva i njegovi odnosi s bizantskim kršćanstvom, oblikovanje kršćanskog svjetonazora i njegova historiografija, biskupski ustroj i uloga papinstva na Zapadu, odnos Crkve i svjetovnih vlasti, redovništvo, liturgija i organizacija vremena, srednjovjekovna pobožnost, hagiografija i pučka religioznost, raznolikosti srednjovjekovnog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema „drugima“).
Sadržaj
- Doba vjere? Sadržaj, pristup i geografija „kršćanske Europe“ u srednjem vijeku, Što je „srednjovjekovno kršćanstvo“?, historiografija, pristupi i problemi
- Obnova kršćanskog Carstva na zapadu Rim i Carigrad, aspekti karolinške renesanse i razvoj bizantskog kršćanstva, uloga Crkve i kršćanstva u oblikovanju ranosrednjovjekovnih država (rimska aristokracija, biskupi, kontinuitet), Karolinška renesansa i njena ideologija
- Pokrštavanje sjeverne i srednje Europe Germansko kršćanstvo, Britanska misija, Pokrštavanje Srednjoistočne Europe, Što je pokrštavanje, a što obraćenje? Kristijanizacija i oblikovanje srednjovjekovnih država (Moravska, Bugarska, Hrvatska)
- Rane redovničke obnove Heterogenost ranosrednjovjekovnog redovništva, Benedikt Anijanski i karolinška reforma, Cluny, Citeaux, Chatreuse, temelji svjetonazora i oblici redovničkog života, rasprostranjenost redovničkih zajednica
- Srednjovjekovna liturgija: raznolikosti, oblici i značenje Podrijetlo liturgijskih tradicija u kasnoj antici, oblici liturgije u srednjem vijeku, liturgijske knjige, liturgija i oblikovanje svakodnevnog života
- Pape, biskupi i vladari Razvoj monarhijskog ustroja Crkve, crkvena geografija, pitanje rimskog primata i odnos Crkve prema svjetovnim vlastima, tzv. „Grgurovska reforma“ i njene posljedice
- Gradsko kršćanstvo: „renesansa 12. st.“ i njene posljedice Nastanak sveučilišta, pojava prosjačkih redova, razvoj teologije i novi oblici pobožnosti, utjecaj pismenosti na nastanak hereza
- Srednjovjekovni svjetonazor i smisao povijesti Razvoj kršćanske historiografije, teologija povijesti i shvaćanje vremena, oblici pisanja povijesti, značajke srednjovjekovne historiografije
- Srednjovjekovna svakodnevica: pučko kršćanstvo i životni svjetonazor Oblici pobožnosti, pučka religioznost, kult svetaca
- Hagiografija i svetaštvo Temeljni oblici srednjovjekovne hagiografije, živući sveci i mistici, razvoj procesa kanonizacije svetaca
- Odnos prema drugima: istočni kršćani, židovi i muslimani Udaljavanje istoka i zapada, židovi: predrasude i oblikovanje „progonećeg društva“, križarski ratovi i odnos prema muslimanima
- Unutarnji neprijatelji: heretici i raspadanje crkvenog jedinstva Srednjovjekovne hereze i odgovor Crkve na njihovu pojavu, strah od zavjera, inkvizicija i unutar-europski križarski ratovi, Crna smrt i njezine posljedice
- Završna diskusija
Ishodi učenja
- Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u srednjem vijeku (o.800-o.1300.)
- Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
- Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz razvoj (ponajprije) zapadnog, latinskog kršćanstva u srednjovjekovnoj Europi
- Sposobnost uočavanja veza između suvremenih kulturnih i institucionalnih formi i njihovih srednjovjekovnih predšasnika.
Metode podučavanja
Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na početku semestra provesti će se kratko anketiranje o interesu i usmjerenju studenata, te utvrditi stanje poznavanja osnovnih tema (npr. terminologije). Izlaganja će se prilagoditi razini znanja i potrebama studenata. Uz poticanje usmene komunikacije naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih primjera iz recentne literature, te kritičku evaluaciju pročitanog. Pratiti će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, izlaganje, pismeni rad) koji će se uzeti u obzir pri donošenju konačne ocjene.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); izrada bibliografije (10%); 1. pismeni kolokvij (20%); 2. pismeni kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)
Obavezna literatura
- Franzen, August. Pregled povijesti Crkve. Prev. Josip Rittig. Priručnici sv. 1. Zagreb: KS, 1993., 94-206.
- Kovačić, Slavko. Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Split: Verbum, 2004.
- Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme. Prev. J. Rittig i L. Držić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1971., 22001.
- Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/II: Srednjovjekovna crkva. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993.
Dopunska literatura
- Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka.