Preskoči na glavni sadržaj

Konzerviranje europskih spomenika 1800-1850

ISVU: 295561•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je upoznavanje povijesti konzervatorskih i restauratorskih ideja u Europi od Francuske revolucije do sredine 19. stoljeća. Pored upoznavanja društveno-političkog konteksta za percepciju i tretman (uključujući i razaranje) spomenika, studenti se upoznaju s glavnim zamislima, projektima, akterima u politici, estetici i praktičnom djelovanju na kulturnoj baštini tog doba. Ovaj kolegij daje uvid u povijest konzervatorsko-restauratorskih ideja koje su primijenjivane prije svega na arhitektonskim spomenicima, od antičke arhitekture Rima do srednjovjekovnih utvrda, katedrala i gradova Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije. Studenti imaju sveučilišni udžbenik koji prati ovaj kolegij, na kojem će se govoriti o dinamičnoj povijesti koncepcija, od konzervatorskog principa na antičkim spomenicima preko stilsko-restauratorskog intervencionizma do reakcije Johna Ruskina sredinom 19. stoljeća.

Sadržaj

  1. Kulturna baština i političke promjene u Europi od 1789. do 1815. godine, 1. dio
  2. Kulturna baština i političke promjene u Europi od 1789. do 1815. godine, 2. dio
  3. Klasični spomenici u Rimu i početak modernog arhitektonskog konzerviranja
  4. Antički spomenici u Francuskoj i Austriji do 1830. godine
  5. Vrhunac kulta antičkih i jačanje kulta srednjovjekovnih spomenika u Europi : Greek i Gothic Revival
  6. Prvi kolokvij.
  7. Romantizam u njemačkim zemljama i razvitak državne službe za zaštitu spomenika do sredine 19. stoljeća
  8. Nastanak državne uprave za zaštitu povijesnih spomenika u Francuskoj
  9. Stilsko restauriranje u Francuskoj, 1. dio
  10. Stilsko restauriranje u Francuskoj, 2. dio
  11. Načela stilskog restauriranja u Italiji
  12. Stilsko restauriranje u Britaniji
  13. John Ruskin i počeci moderne teorije konzerviranja
  14. Austrijsko Carstvo II Konzerviranje dalmatinskih spomenika, 1818-1850.
  15. Drugi kolokvij.

Ishodi učenja

  1. - poznavanje odnosa političkih procesa i sudbine kulturne baštine u Europi nakon Francuske revolucije
  2. - razlikovanje kultova antičkih i nacionalnih spomenika u Europi od klasicizma do romantizma
  3. - razumijevanje estetskih postulata i društvenih pobuda u očuvanju antičkih i srednjovjekovnih spomenika u Europi od kraja 18. do sredine 19. stoljeća
  4. - uočavanje razlike između principa konzerviranja fragmenata u kultu antičkih spomenika i integriranja spomenika stilskim restauriranjem u kultu srednjovjekovnih spomenika Europe

Metode podučavanja

Predavanja, čitanja prevedenih izvornih tekstova iz proučavanog razdoblja, fakultativni seminari studenata, korištenje sažetaka predavanja i antologija izvornih tekstova.

Metode ocjenjivanja

Dva kolokvija, redovito pohađanje nastave, aktivnost na seminarima.

Obavezna literatura

  1. Marko Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Leykam International, Zagreb 2009.
  2. Marko Špikić (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2006.