Komparativna književnost: William Shakespeare i hrvatska književnost

Nastavnici

• Kristina Grgićizv. prof.dr. sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Uvod - konstitucija kolegija
2. William Shakespeare kao kanonski autor I
3. William Shakespeare kao kanonski autor II
4. Europska i hrvatska recepcija – pregled
5. Ranonovovjekovne analogije I
6. Ranonovovjekovne analogije II
7. Shakespeare u hrvatskoj književnosti i kazalištu XIX. stoljeća
8. Shakespeare u hrvatskom esteticizmu I
9. Shakespeare u hrvatskom esteticizmu II
10. Od kasnoga modernizma do postmodernizma (Marinković, Slamnig)
11. „Hrvatski Hamleti“ I
12. „Hrvatski Hamleti“ II
13. Shakespeare u postmodernoj književnosti i kulturi
14. Shakespeareova lirika u hrvatskome kontekstu
15. Evaluacija

Ishodi učenja

1. kategorizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura, te formulirati i usporediti njihove postojeće obrasce;
2. izdvojiti i komentirati najvažnije aspekte recepcije djela Williama Shakespearea u hrvatskoj književnosti i hrvatskoj znanosti o književnosti, uzimajući u obzir i hrvatsko kazalište i kulturu općenito;
3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji ključnih analogija između Shakespeareova djela te reprezentativnih primjera iz hrvatske ranonovovjekovne književnosti;
4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji intertekstualnih poveznica sa Shakespeareovim opusom u hrvatskoj književnosti od XIX. st., odnosno preporoda/romantizma, do postmodernizma.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Tomislav Brlek, „Shakespeare, William“, u: Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak i dr., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. – dostupno online
2. Janja Ciglar-Žanić, Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.
3. Margareta de Grazia i Stanley Wells (ur.), The Cambridge Companion to Shakespeare, Cambridge University Press, Cambridge, 2001./2009.
4. Ivo Hergešić, „U službi Shakespearea“, u: Shakespeare, Molière, Goethe, Znanje, Zagreb, 1978.
5. Ivan Lupić, Shakespeare između izvedbe i knjige, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2010.
6. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Renesansa“)
7. Boris Senker, Bard u Iliriji, Disput, Zagreb, 2006.
8. David Šporer (ur.), Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007. (uvodni članak)

Dopunska literatura

1. Tomislav Brlek, „Neka veća stalnost“, u: William Shakespeare, San Ivanjske noći, SysPrint, Zagreb, 2002.
2. Tomislav Brlek, „Ništa do onog čega nema“, u: William Shakespeare, Macbeth, SysPrint, Zagreb, 2002.
3. Lada Čale Feldman, Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD – Matica hrvatska, Zagreb, 1997. („Teatar u teatru i povijesne poetike“, „Pokušaj definicije“ i „Pokušaj tipologije“ + „Od rituala do kazališta [Venere i Adon i San Ivanjske noći]“ + „Hrvatski Hamleti“ + „Glumac i njegov dvojnik“ [Pustinja])
4. Lada Čale Feldman, Euridikini osvrti, Naklada MD – Centar za ženske studije, Zagreb, 2001. („Ilirija prerušena“, „Žensko za muško i muško za žensko u starijoj hrvatskoj dramatici i kazalištu“)
5. Lada Čale Feldman, „Pomet – Greenblattov Jago“, u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508-2008, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008.
6. Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
7. Morana Čale, „Citatni performativ u Pustinji“, u: Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 2001.
8. Erika Fischer-Lichte, Povijest drame: razdoblja identiteta u kazalištu od antike do današnjice. Sv. 1, Disput, Zagreb, 2011. („Kazalište kao laboratorij – čovjek kao eksperiment“)
9. Ljiljana Ina Gjurgjan, „Shakespeare i hrvatska moderna“, Umjetnost riječi, br. 3/2002.
10. Stephen Greenblatt, „Improvizacija moći“, u: Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007.
11. Kristina Grgić, „'Valjana poezija izmišlja najviše': shakespeareska komedija Kako vam drago! Milana Šenoe“, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017.
12. Tatjana Jukić, „U duhu Hamleta – još jedanput o engleskom korpusu u Marinkovićevu Kiklopu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova VI. Europski obzori Marinkovićeva opusa, ur. ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2004.
13. Jan Kott, Shakespeare Our Contemporary, W. W. Norton, New York – London, 1974 (poglavlja po izboru: „Hamlet of the Mid-Century“, „King Lear or Endgame“, „Macbeth or Death-Infected“, „Titania and the Ass' Head“, „Prospero's Staff“; prijevod: Šeksipir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, 1990.)
14. Jan Kott, Rozalindin spol, Znanje, Zagreb, 1997. (poglavlja po izboru: „Slijepi Kupido i zlatni magarac“, „Oluja ili ponavljanje“, „Rozalindin spol“)
15. Vinko Krišković, Shakespeare, Ex libris, Zagreb, 2017. (poglavlja po izboru)
16. Ivan Lupić, Prijetvorni subjekt: transtekstualni okviri Shakespeareovih soneta, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 2007.
17. Željka Matijašević, Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Leykam international, Zagreb, 2011. (poglavlje o Hamletu)
18. Željka Matijašević, „Krah 'rasterećenog puzanja prema smrti' (William Shakespeare, Kralj Lear)“, u: Drama, drama, Disput, Zagreb, 2020.
19. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988. (I. dio)
20. Cvijeta Pavlović, „Zoranićev san“, u: Prostori snova: oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2012.
21. Leo Rafolt, „Profil ubojice u trima renesansnim tragedijama“, u: Čovjek, prostor, vrijeme, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006., ili u: Drugo lice drugosti, Disput, Zagreb, 2009.
22. Boris Senker, „Shakespeare pod zvjezdanim nebom dubrovačkim i zagrebačkim“, Hrvatska revija, br. 3/2016.
23. Boris Senker, „Hrvatski Snovi ivanjske noći“, u: Shakespeare jučer, danas, sutra, ur. Vesna Ukić-Košta i Monika Bregović, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2019.
24. Josip Torbarina, Kroatističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. („Šekspirske teme u djelu Marina Držića“, „Ivanjska noć u djelu Držića i Shakespearea“, „Dubrovački Romeo i Giulietta“)
25. Ivo Vidan, „Shakespeare u Kiklopu“, u: Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975.
26. Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1996. (poglavlja po izboru)