Komparativna književnost: Parodija u hrvatskoj književnosti
ISVU: 170538•6 ECTS•Zimski semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za komparativnu književnost
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj je kolegija ilustrirati i analizirati pojavu parodije u povijesti hrvatske književnosti. Nakon što se u uvodnome dijelu kritički razmotre moguća određenja pojma parodije s teorijskoga i genološkoga stajališta, izdvojit će se i analizirati njezini reprezentativni primjeri iz različitih književnopovijesnih razdoblja, uzimajući u obzir osobitosti njihovih poetika, kao i relevantne srodne primjere iz ostalih književnosti zapadnoga kulturnog kruga
Sadržaj
- Uvod – konstitucija kolegija
- Definicija parodije i srodnih pojmova
- Početci europske parodije – antika
- Parodija i srednjovjekovna kultura
- Parodija i roman – Rabelais i Cervantes
- Parodija amoroznoga diskursa u renesansi i manirizmu
- Barokna parodija
- Laurence Sterne i hrvatski „sterneovci“
- Spoj parodije i satire u XIX. st. (Kovačić)
- Parodija u esteticizmu
- Parodija i avangarda
- "Uliks" i "Kiklop"
- Parodija i postmodernizam – proza
- Parodija i postmodernizam – poezija i drama
- Evaluacija
Ishodi učenja
- definirati pojam parodije i razlikovati njegova postojeća teorijska određenja
- opisati i kritički prosuđivati temeljna razdoblja u povijesti hrvatske i svjetske književnosti
- prepoznati i opisati relevantna obilježja i oblike parodije u povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
- primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji primjera parodije iz različitih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit ili pisani završni rad.
Obavezna literatura
- Primarna literatura: Odabrani tekstovi hrvatskih (minimalno 6) i inozemnih autora (minimalno 2)
- Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (natuknice: parodija, citat, intertekstualnost, polifonija)
Dopunska literatura
- Giorgio Agamben, „Parodija“, Tema, br. 3-4/2010.
- Mihail Bahtin, O romanu, Nolit, Beograd, 1989. (eng. prijevod The Dialogic Imagination: Four Essays, Austin, 1981.), ili Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjeg veka i renesanse, Nolit, Beograd, 1978. (eng. Rabelais and His World, Blomington, 1984.), ili Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd, 1967. (4. poglavlje; eng. Problems of Dostoevsky's Poetics, Minneapolis – London, 1984.)
- Tomislav Bogdan, „Držićev antipetrarkizam“, u: Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017.
- Morana Čale, Oko Kiklopa, ArTresor naklada, Zagreb, 2005.
- Lada Čale Feldman, „Humor, parodija i ironija u hrvatskoj drami sedamdesetih“, u: Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole. Povijest jezika/književne prakse sedamdesetih, ur. Krešimir Mićanović, Zagreb, 2010.
- Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
- Sintija Čuljat, „Razdjelnice žanra parodije u djelu Ante Kovačića“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017.
- Simon Dentith, Parody, Routledge, London – New York, 2000.
- Dunja Detoni-Dujmić, „Ogled o hrvatskim sternovcima“, Književna smotra, XVI., br. 54–55/1984., str. 55–62.
- Dunja Fališevac, „Par nas s Parnasa ili kako je Krešimir Kovačić nacrtao bradu i brkove modernim hrvatskim liricima“, u: Dani hvarskoga kazališta XXX., Split – Zagreb, 2004.
- Dunja Fališevac, „Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća“, u: Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXXIII. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug Split, Zagreb – Split, 2007.
- Dunja Fališevac, „Rodovske i žanrovske odrednice Marulićeva Poklada i Korizme“, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.
- Gérard Genette, Palimpsestes, Editions de Seuil, Paris, 1982. (eng. Palimpsests, University of Nebraska Press, Lincoln – London, 1997.)
- Maša Grdešić, „Popularna književnost i shopping: predodžbe ženskih žanrova u Gospođi Bovary i Tri kavaljera frajle Melanije“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. Hrvatska književnosti 20. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2007.
- Kristina Grgić, „Valjana poezija izmišlja najviše: shakespeareska komedija 'Kako vam drago!' Milana Šenoe“, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017.
- Snježana Husić, „Antipetrarkizam Marina Držića suprotiv ljudima nahvao“, u: Putovima kanonizacije, ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008.
- Linda Hutcheon, A Theory of Parody, Methuen, New York, 1985.
- Linda Hutcheon, „Intertekstualnost, parodija i diskurzi povijesti“, Republika, 1-3/1994., str. 96-113.
- Tatjana Jukić, „U duhu Hamleta – još jedanput o engleskom korpusu u Marinkovićevu Kiklopu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova VI. Europski obzori Marinkovićeva opusa, ur. ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2004.
- Wolfgang Karrer, Parodie, Travestie, Pastiche, Wilhelm Fink, München, 1977.
- Magdalena Medarić, „Intertekstualnost u suvremenoj hrvatskoj prozi na primjeru proze Dubravke Ugrešić“, u: Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
- Zoltán Medve, „Inter-, para-, meta- i ostali prefiksi: nestajanje parodije“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017.
- Mistifikacija; Parodija. Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, ur. Sonja Ludvig i Aleksandar Flaker, Areagrafika, Zagreb, 2002. (članci Elene Hvorostj'anove i Gordane Slabinac)
- Divna Mrdeža Antonina, „Ljubavno-komične poeme hrvatske barokne književnosti“, u: Čtijuć i mnijuć, Erasmus, Zagreb, 2004.
- Krešimir Nemec, „Književnost kao ideologija, ideologija kao književnost (Travestija Smrt babe Čengićkinje Ante Kovačića)“, u: Tragom tradicije, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
- Krešimir Nemec, „Odjeci estetike 'campa' u hrvatskom romanu“, u: Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, Altagama, Zagreb, 2003.
- Pavao Pavličić, „Parodijski aspekti baroknih komičnih poema“, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
- Lahorka Plejić Poje, „Pjesni slane Antuna Gleđevića“, u: Antun Gleđević, Pjesni slane, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013.
- Margaret Rose, Parody: ancient, modern and postmodern, Cambridge University Press, Cambridge, 1993.
- Viktor Šklovski, „Sterneov Tristram Shandy i teorija romana“, u: Uskrsnuće riječi, Stvarnost, Zagreb, 1969.
- Jurij Tinjanov, „Dostojevski i Gogolj (Uz teoriju parodije)“, u: Pitanja književne povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
- Ivo Vidan, „Shakespeare u Kiklopu“, u: Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975.
- Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1996. (članci o I. Brešanu i A. Šoljanu)
- Ivo Vidan, 'Uliks' Jamesa Joycea, Školska knjiga, Zagreb, 1996.