Jezične tehnologije

Nastavnici

• Marko Tadićred. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Razlika između računalne lingvistike i strojne obradbe jezika
2. Tehnologija i jezične tehnologije (JT)
3. Industrijalizacija jezika, razvitak pismenosti i (tele)komunikacija
4. Podjela JT-a: jezični resursi, jezični alati, (komercijalni) proizvodi
5. Razvitak JT-a za pojedini jezik
6. Primjeri uporabe JT: pretraživanje dokumenata, crpljenje obavijesti, prepoznavanje imena...
7. JT za hrvatski jezik: stanje, projekti, perspektive
8. JT resursi: korpusi, rječnici
9. JT alati na raznim jezičnim razinama: fonološka razina (n-grami pismena)
10. JT alati na raznim jezičnim razinama: morfološka razina (generatori, analizatori, lematizatori, označivači)
11. JT alati na raznim jezičnim razinama: sintaktička razina (plitki, duboki, robustni parseri, razdjelnici (chunkeri), generativne i ovisnosne banke stabala)
12. JT alati na raznim jezičnim razinama: semantička razina (FrameNet i WordNet)
13. Komercijalni proizvodi: rječnici, provjernici (pravopisa, gramatike, stila), sustavi za diktiranje, strojno (potpomognuto) prevođenje (M(A)T)
14. Računalno potpomognuto učenje jezika (CALL): HR4EU, mrežni portal za učenje hrvatskoga jezika
15. Pregled relevantnih europskih projekata: CLARIN, ACCURAT, Let'sMT!, CESAR, XLike, Prevoditelj za predsjedanje Vijećem EU-a, MARCELL

Ishodi učenja

1. Usvojiti razliku između računalne lingvistike i strojne obradbe jezika
2. Usvojiti i objasniti podjelu jezičnih tehnologija na jezične resurse, jezične alate i komercijalne proizvode
3. Objasniti kako se razvijaju jezične tehnologije za pojedini jezik
4. Nabrojiti primjere uporabe jezičnih tehnologija
5. Nabrojiti postojeće jezične resurse i alate za hrvatski jezik
6. Primijeniti jezične tehnologije za hrvatski jezik u vlastitim istraživanjima
7. argumentirano procijeniti stručnu i znanstvenu literaturu na hrvatskom i engleskom jeziku iz područja računalne lingvistike i srodnih znanstvenih disciplina kao što su algebarska lingvistika, korpusna lingvistika te kognitivna lingvistika
8. nabrojiti temeljne suvremene smjerove računalne lingvistike
9. objasniti temeljne teorijske i metodološke poveznice računalne lingvistike s drugim srodnim znanstvenim disciplinama, ponajprije korpusnom i kognitivnom lingvistikom, ali i s informacijskim znanostima, te računarstvom
10. procijeniti primjenljivost pojedinih računalnolingvističkih metoda pri obradbi jezične građe

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Fellbaum, C. (ur.) (1998) Wordnet: An Electronic Lexical Database, MIT Press, Cambridge MA.
2. Hausser, R. R. (2001) Foundations of Computational Linguistics: Human-Computer Communication in Natural Language. Springer Verlag.
3. Jurafsky, D. & Martin, J. H. (2000) Speech and Language Processing. An Introduction to Natural Language Processing. Computational Linguistics, and Speech Recognition. Prentice Hall.
4. Mitkov, R. (ur.) (2003) The Oxford Handbook of Computational Linguistics, OUP, Oxford.
5. Tadić, M.(2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Exlibris, Zagreb.
6. Tadić, M., Brozović-Rončević, D., Kapetanić, A. (2012) Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age, Springer Verlag.

Dopunska literatura

1. Tadić, M. (1992) Problemi računalne obrade imeničnih oblika u hrvatskome. Suvremena lingvistika 34, str. 301-308
2. Tadić, M. (2003) Building the Croatian Morphological Lexicon. Proceedings of the EACL2003 Workshop on Morphological Processing of Slavic Languages, ACL, str. 41-46.
3. Odabrani članci prema seminarskim potrebama.