Preskoči na glavni sadržaj

Izabrane ruske drame

ISVU: 70426•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij je posvećen kategoriji drame kao filmske vrste. Stoga će studenti na kolegiju izučavati zakonitosti filmske dramaturgije i drame kao središnjega žanra ruske suvremene kinematografije. Kolegiju je cilj da studenti upoznaju osnovne filmske škole, pravce, redatelje i probleme s kojima se susreće ruska filmska drama u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća. Studenti će na temelju teorijskoga okvira i samostalnih analiza izabranih filmskih predložaka steći uvid u tzv. ”bolna mjesta” i ”bolne emocije” kojima je prožeta ruska kinematografija sovjetskoga i postsovjetskoga perioda. U istraživanju egzistencijalnih, društveno-političkih i intimnih drama na filmskome platnu studenti će kroz pojedinačni i grupni rad analizirati filmski jezik i stil različitih ruskih redatelja (od M. Kalatozova do A. Zvjaginceva).

Sadržaj

  1. UVOD U KOLEGIJ I NAČIN RADA. UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKIH RADOVA.
  2. UVOD U DRAMSKI FILM.
  3. M. KALATOZOV KAO VJESNIK NOVOGA DISKURSA I NOVE RUSKE DRAME: ”LETJAT ŽURAVLI” I DRUGI FILMOVI.
  4. NOVI FILMSKI JEZIK 1950-IH I 1960-H GODINA. BORBA PROTIV SHEMATIZMA. NOVI NARAŠTAJ RUSKIH REDATELJA I NOVA LIRSKA KOMEDIJA: ”JA ŠAGAJU PO MOSKVE” G. DANELIJE.
  5. POVIJEST VS. POJEDINAC. FILM ”IVANOVO DETSTVO” A. TARKOVSKOGA.
  6. RAZVOJ FILMSKE DRAME U RAZDOBLJU ZASTOJA (L. BREŽNEVA) 1970-IH GODINA.
  7. KOLOKVIJ
  8. ŽANR SOCIJALNE DRAME U RAZDOBLJU PERESTROJKE.
  9. RUSKA DRAMA DEVEDESETIH. PAVEL LUNGIN I NIKITA MIHALKOV.
  10. NOVI RUSKI ANTIJUNAK I FILM ”BRAT” A. BALABANOVA, 1997
  11. AUTORSKA DRAMA A. SOKUROVA. ”ALEKSANDRA”, 2007.
  12. NOVA RUSKA DRAMA I A. ZVJAGINCEVA.
  13. URBANE DRAME. ”RUSALKA” (2007) A. MELKIJAN I ”DOVLATOV” (2018) A. GERMANA MLAĐEGA.
  14. KOLOKVIJ
  15. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Ishodi učenja

  1. Opisati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u SSSR-u i Ruskoj Federaciji.
  2. Dijakronijski i sinkronijski klasificirati i formulirati osnovne aspekte ruske i sovjetske književnosti, filma i kulture.
  3. Prezentirati vlastiti rad.
  4. Kritički prosuđivati, izgrađivati i zastupati vlastita mišljenja.

Metode podučavanja

Predavanje, prezentacija, diskusije, analize.

Metode ocjenjivanja

2 kolokvija ili usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Frejlih, S. 2013. Teorija kino: ot Ejzenštejna do Tarkovskogo, Moskva: Akademičeskij proekt.
  2. Margolit, E. 2012. Živye i mertvoe. Zametki k istorii sovetskogo kino 1920-1960-h godov, Sankt-Peterburg: Seans.
  3. Zorkaja, N. 2005. Historija otečestvennogo kino, Sankt-Peterburg: Aleteja.
  4. Beumers, B. (ur.) 1999. Russia on Reels: The Russian Idea in Post-Soviet Cinema, I.B. Tauris: London/New York.

Dopunska literatura

  1. Lotman, Ju. 1973. Semiotika kino i problema kinoèstetiki, Èèsti Raamat: Tallin.
  2. Тalal, А. 2018. Mif i žizn' v kino: Smysly i instrumenty dramaturgičeskogo jazyka, ANO: Moskva.