Preskoči na glavni sadržaj

Industrijski odnosi i radnička participacija

ISVU: 235656•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Osposobiti studente za razumijevanje i analizu odnosa između poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika (sindikati i radnička vijeća) te vlasti, na različitim razinama - od razine pojedinog poslodavca, preko sektora ili zanimanja do nacionalne i međunarodne razine. Cilj je studentima dati uvid u različite institucionalne modele industrijskih i radnih odnosa kao i odnose moći i institucionalne aranžmane kojima se oblikuje struktura tržišta rada, raspodjela dodane vrijednosti i određivanja plaća. Kroz ovaj predmet cilj je studentima osigurati i priliku za stjecanjem praktičnog i primjenjivog znanja kroz primjenu modela društveno korisnog učenja.

Sadržaj

  1. U teorijskom dijelu predmet će obraditi slijedeće teme: uvod u političku ekonomiju i institucionalne aranžmane kapitalizma; povijest sindikalnog pokreta; tipovi sindikata; modeli industrijski odnosa i njihova geneza; suvremeni trendovi transformacije industrijskih i radnih odnosa; procesi prekarzacije rada i uloga sindikata u njima; radnička participacija u odlučivanju kod poslodavca; geneza i uloga radničkih vijeća; karakteirstike industrijskih odnosa u Hrvatskoj; uloga i modeli kolektivnog pregovaranja; uloga i vrste industrijskih sukoba i akcija. U seminarskom dijelu nastave studenti će se upoznati s načelima društveno korisnog učenja, te će osmisliti i provesti projekt u partnerstvu s vanjskim dionikom - socijalnim partnerom (sindikati, udruga poslodavaca, pojeidni poslodavci) u kojem će nastojati primijeniti teorijska znanja stečena tijekom predavanja u praksi, pomažući društvemom partneru u rješavanu njegovih problema.

Ishodi učenja

  1. Usporediti obilježja različitih sustava industrijskih odnosa u Europi.
  2. Usporediti različite teorijske pristupe u objašnjavanju karakteristika i učinaka različitih modela industrijskih odnosa i radničke participacije
  3. Analizirati obilježja industrijskih odnosa i radničke participacije na odgovarajućoj razini (poslodavac, sektor, nacionalno).
  4. Predložiti rješenja konkretnih problema u praksi industrijskih odnosa.
  5. Opisati i planirati metodu društveno korisnog učenja.
  6. Primijeniti u nastavi znanja o odnosima moći na tržištu rada i načinima djelovanja različitih društvenih aktera.

Metode podučavanja

Uz klasična predavanja u predavaonici, kolegij uključuje primjenu društveno korisnog učenja, što znači da studenti stječu praktična iskustva provodeći projekte za potrebe društvenih partnera i u suradnji s njima.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit i ocjena projekta

Obavezna literatura

  1. Bagić, Dragan (2010). Industrijski odnosi u Hrvatskoj - društvena integracija ili društveni sukob. Zagreb: Tim press. (odabrana poglavlja)
  2. Müller, Torsten ; Vandaele, Kurt ; Waddington, Jeremy (ur.). (2019) Collective bargaining in Europe: towards an endgame. Volume I, II, III and IV. Brussels: The European Trade Union Institute. (odabrana poglavlja)
  3. Pološki Vokić, N.; Obadić, A. (2012.). Evoluacija sindikata: Uloga sindikata u suvremenom društvu. Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu. (Odabrana poglavlja)
  4. Dolenec D., Balković A., Kralj K., Širinić D., Romanos E. and Fernandes T. (2020) Protest event dataset for Croatia, Portugal, Serbia and Spain: focus on strike data, Politička misao: casopis za politologiju, 57 (4), 155-168. https://doi.org/10.20901/pm.57.4.07

Dopunska literatura

  1. Grdešić M. (2007) Uspon i pad stožera za obranu kompanija u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 38 (1/2), 55-69.
  2. Grdešić, M. (2006). Tranzicija, sindikati i političke elite u Sloveniji i Hrvatskoj. Politička misao, 43 (4), 121-141.
  3. Vandaele K. (2019) Bleak prospects: mapping trade union membership in Europe since 2000, Brussels, ETUI.
  4. Siniša Zrinščak, „Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva“, Revija za socijalnu politiku, Vol. 12 No. 2, 2005., str. 175–188