Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatska suvremena povijest

ISVU: 265985•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 30 sati

Cilj

Upoznati studente sa hrvatskom povijesti u komunističkoj Jugoslaviji (1945.-1991) i prvim desetljećima Republike Hrvatske (1990.-2013.), s posebnim osvrtom na unutarnje i vanjske okolnosti koje su utjecale na razvoj hrvatskog društva u tim razdobljima. Osnovne teme obuhvaćaju nastanak i karakteristike komunističkog režima u Jugoslaviji unutar sovjetocentričnih "narodnih demokracija", karakter partijske države i njenog represivnog aparata, izdvajanje Jugoslavije iz sovjetskog lagera i stvaranje titoističkog komunističkog modela, nastavak ključne uloge hrvatskog nacionalnog pitanja u novim uvjetima, niz reformnih pokušaja u kontekstu postepene federalizacije Jugoslavije zamišljene kao zamjene za demokratizaciju, postepeni raspad sustava, posebno 1980-tih pod utjecajem srpskog nacionalizma; raspad Jugoslavije kao aspekt sistemskog kraha komunizma, borba za hrvatsku nezavisnost u kontekstu rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Važna tema predstavlja i analiza glavnih procesa povijesti Republike Hrvatske nakon rata, prvenstveno društvenih i ekonomskih promjena, kao i velikih vanjskopolitičkih strateških ciljeva koji su ostvareni u obliku ulaska u NATO (2009.) i Europsku Uniju (2013.).

Sadržaj

  1. Uvod u hrvatsku povijest nakon 1945. Sovjetska prevlast i "narodne demokracije" u Istočnoj Europi
  2. Jugoslavenski staljinizam
  3. Sovjetski rascjep s Jugoslavijom.
  4. Novi komunistički putevi - Nesvrstavanje i samoupravljanje.
  5. Centralizacija protiv decentralizacije
  6. Društvo u promjeni - jugoslavenske 1960
  7. Uspon i pad hrvatskog reformnog pokreta.
  8. Hrvatska kultura: neodređenost krležijanskog iverja.
  9. Visoki titoizam i "hrvatska šutnja".
  10. Titova smrt, kosovska kriza i uspon Slobodana Miloševića.
  11. Kriza jugoslavenskog komunizma
  12. Raspad Jugoslavije
  13. Hrvatska nezavisnost i Domovinski rat
  14. Hrvatska nakon rata
  15. "Duga tranzicija" prema NATO i Europskoj Uniji.

Ishodi učenja

  1. usvojiti znanja o temeljnim procesima hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. i prvom desetljeću 21. stoljeća
  2. razviti sposobnosti sagledavanje hrvatske suvremene povijesti u širem europskom i svjetskom kontekstu.
  3. razviti vještine kritike izvora i njihova tumačenja.
  4. razviti vještine prezentacije podataka usmenim izlaganjem i pismenim radom.
  5. razviti vještine kritičkog vrednovanja totalitarnih režima i društvenih sustava.

Metode podučavanja

Nastava je podijeljena na predavanje i seminare. Od studenata se očekuje redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Rad u seminarskom dijelu predviđa aktivnu diskusiju o predavanjima i zadanim tekstovima, te pismeni izvještaj o zadanoj literaturi i objavljenim izvorima.

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispiti polažu se u seminarskim kolokvijima u sedmom i petnaestom radnom tjednu. Završna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada, pisanog seminarskog rada i rezultatima pismenih i/ili usmenih ispita.

Obavezna literatura

  1. Banac, Ivo - Raspad Jugoslavije. Eseji o nacionalizmu i nacionalnim sukobima, Zagreb 2001, str. 115-162.
  2. Banac, Ivo - Sa Staljinom protiv Tita: Informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu, Zagreb 1990.
  3. Barić, Nikica - Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995, Zagreb 2005. (odabrana poglavlja/ selected chapters).
  4. Goldstein, Ivo - Hrvatska 1918-2008, Zagreb 2008, 813.-853.
  5. Radelić, Zdenko - Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja/selected chapters ).
  6. Previšić, Martin - Povijest Golog otoka. Zagreb 2019, str. 39-65.
  7. Glaurdić, Josip - Vrijeme Europe. Zagreb 2011. (odabrana poglavlja/ selected chapters).