Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatska povijest ranog novog vijeka

ISVU: 265973•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je upoznati studente s temeljnim konceptima, fenomenima i procesima ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja u širem regionalnom kontekstu. Budući da su predavanja na predmetu na tjednoj osnovi usklađena s predavanjima iz europske i svjetske povijesti ranog novog vijeka te povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku, cilj je predavanja istaknuti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskog ranonovojekovnog prostora u odnosu na dominantne regionalne, europske i svjetske fenomene i procese. Šira kontekstualizacija hrvatske povijesti nužna je zbog teritorijalne i političke nehomogenosti hrvatskog ranonovovjekovnog prostora, kojim je, uz to, dominiralo nekoliko svjetskih imperija, ali i destrukcije društvenih i ekonomskih sustava, migracija i depopulacije na prijelazu iz srednjeg u rani novi vijek, koji su na hrvatskom prostoru doveli do iznimki, odnosno specifičnih rješenja i obrazaca života (primjeri Vojne krajine, mletačkih krajina, urušavanja feudalnog sustava itd.). Cilj je pokazati i na koji su način imperjalne politike definirale povijest hrvatskih prostora, marginalizirajući lokalne elite u svim slučajevima osim u dubrovačkom, ali i utirući put njihovoj kasnijoj političkoj homogenizaciji. Cilj je seminarske nastave analizirati odabrane izvore koji će tematikom izravno pratiti predavanja, odnosno egzemplificirati koncepte, procese i fenomene o kojima se raspravljalo na predavanjima. Cilj je osposobiti studente za interpretaciju, analizu i vrednovanje izvora i referentne literature te implementiranje naučenih postupaka u svom seminarskom radu.

Sadržaj

  1. Uvod
  2. Što je rani novi vijek?
  3. Stvaranje (rano)moderne države I
  4. Stvaranje (rano)moderne države II
  5. Prva globalizacija
  6. Vojna revolucija i Vojna krajina
  7. Društvene strukture
  8. Vjerski raskoli, sukobi i obnove
  9. Mentaliteti i svakodnevice
  10. Znanstvena revolucija
  11. Medijska revolucija
  12. Ekonomske strukture
  13. Okoliš
  14. Rani novi vijek u popularnoj kulturi
  15. Završna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja

  1. Objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i primijeniti ih u objašnjavanju ključnih povijesnih fenomena, struktura i procesa ranog novog vijeka na hrvatskom povijesnom prostoru.
  2. Objasniti i primijeniti na odabranim sadržajima relevantnima za hrvatsku ranonovovjekovnu povijest, ključne teorijske koncepte koji se koriste u analizi i interpretacji europske i globalne ranonovovjekovne povijesti.
  3. Postavljati istraživački relevantna pitanja o prošlosti koja proizlaze iz proučavanja egzemplarnih izvora na seminarima iz hrvatske povijesti ranoga novog vijeka.
  4. Interpretirati, analizirati i vrednovati odabrane primarne i sekundarne povijesne izvore iz hrvatske povijesti ranoga novog vijeka kao rezultat rada u seminarskoj nastavi.
  5. Implementirati metodološke postupke naučene tijekom seminarskog rada na izvorima i samostalno oblikovati seminarski rad u skladu s načelima akademske etike.
  6. Kroz diskusije na seminaru i predavanjima, usvojiti kulturu argumentiranog dijaloga.

Metode podučavanja

Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije koncepte, fenomene i procese ranonovovjekovne povijesti egzemplificirane na primjerima iz hrvatske povijesti. Praćena su PowerPoint prezentacijama. Predavanje uključuju diskusije i komunikaciju između nastavnika i studenata. Seminarske grupe tematski su oblikovane, s naglaskom na habsburškoj, mletačkoj i osmanskoj komponenti hrvatske povijesti. Težište rada u seminaru je na pomnom čitanju izvora, analizi pročitanog, interpretaciji izvora i radu s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati seminarski rad za koji se spremaju tijekom semestra kroz konzultacije s nastavnikom oko teme i literature.

Metode ocjenjivanja

Student može dobiti potpise i ocjenu ako je redovito pohađao predavanja i seminare. Ukupna ocjena formira se na temelju: - aktivnosti na seminarskoj nastavu (10%) - ocjene seminarskog rada (40%) - ocjene pismenog ispita koji čine esejska pitanja i pitanja iz osnovne faktografije (50%) Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravopis, terminololgija i pravilna upotreba stručnog aparata 30%, prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji 40% te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog 30%.

Obavezna literatura

  1. Sveučilišni udžbenik u 3 sveska. Sv. 1 Budak, Neven. Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku. Leykam International. Zagreb, 2007. Sv. 2 Holjevac, Željko – Moačanin, Nenad. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku. Leykam International. Zagreb, 2007. Sv. 3 Vrandečić, Josip – Bertoša, Miroslav. Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Leykam International. Zagreb, 2007.