Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatska povijest nakon 1945. godine

ISVU: 51086•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati studente sa hrvatskom povijesti u komunističkoj Jugoslaviji (1945.-1991) i prvim desetljećima nezavisne Republike Hrvatske (1990.-2010), s posebnim osvrtom na unutarnje i vanjske okolnosti koje su utjecale na razvoj hrvatskog društva u tim razdobljima. Osnovne teme obuhvaćaju nastanak i karakteristike komunističkog režima u Jugoslaviji unutar sovjetocentričnih "narodnih demokracija", karakter partijske države i njenog represivnog aparata, izdvajanje Jugoslavije iz sovjetskog lagera i stvaranje titoističkog komunističkog modela, nastavak ključne uloge hrvatskog nacionalnog pitanja u novim uvjetima, niz reformnih pokušaja u kontekstu postepene federalizacije Jugoslavije zamišljene kao zamjene za demokratizaciju, postepeni raspad sustava, posebno 1980-tih pod utjecajem srpskog nacionalizma; raspad Jugoslavije kao aspekt sistemskog kraha komunizma, borba za hrvatsku nezavisnost u kontekstu rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Tuđmanovo razdoblje i "druga tranzicija".

Sadržaj

  1. Uvod u hrvatsku povijest nakon 1945. Sovjetska prevlast i "narodne demokracije" u Istočnoj Europi
  2. Hrvatska u ranom Titovu režimu.
  3. Črni talari na sudskih klupah: komunistička represija i etničko čišćenje.
  4. Sovjetski rascjep s Jugoslavijom.
  5. Osamljeni dub: od obnove odnosa sa Zapadom do afere Đilas.
  6. Staljinova smrt, sukobi u komunističkom svijetu i počeci krize Jugoslavije.
  7. Od VII. kongresa do pada Rankovića.
  8. Hrvatska kultura: neodređenost krležijanskog iverja.
  9. Uspon i pad hrvatskog reformnog pokreta.
  10. Visoki titoizam i "hrvatska šutnja".
  11. Titova smrt, kosovska kriza i uspon Slobodana Miloševića.
  12. Kriza komunizma i početak raspada Jugoslavije.
  13. Slom komunizma u Europi.
  14. Raspad Jugoslavije, hrvatska nezavisnost i rat protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
  15. Tuđmanovo razdoblje i "druga tranzicija".

Ishodi učenja

  1. Usvajanje znanja o temeljnim procesima hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. i prvom desetljeću 21. stoljeća
  2. Razvijanje sposobnosti sagledavanje hrvatske suvremene povijesti u širem europskom i svjetskom kontekstu.
  3. Razvijanje vještine kritike izvora i njihova tumačenja.
  4. Razvijanje vještine prezentacije podataka usmenim izlaganjem i pismenim radom.
  5. Razvijanje vještine kritičkog vrednovanja totalitarnih režima i društvenih sustava.

Metode podučavanja

Nastava je podijeljena na predavanje i seminare. Od studenata se očekuje redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Rad u seminarskom dijelu predviđa aktivnu diskusiju o predavanjima i zadanim tekstovima, te pismeni izvještaj o zadanoj literaturi i objavljenim izvorima.

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispiti polažu se u seminarskim kolokvijima u sedmom i petnaestom radnom tjednu. Završna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada i na rezultatima pismenih ispita.

Obavezna literatura

  1. Banac, Ivo - Raspad Jugoslavije. Eseji o nacionalizmu i nacionalnim sukobima, Zagreb 2001, str. 115-162.
  2. Banac, Ivo - Sa Staljinom protiv Tita: Informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu, Zagreb 1990.
  3. Barić, Nikica - Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995, Zagreb 2005.
  4. Goldstein, Ivo - Hrvatska 1918-2008, Zagreb 2008.
  5. Radelić, Zdenko - Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza, Zagreb 2006.