Preskoči na glavni sadržaj

Historijska antropologija

ISVU: 117681•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Sukladno dominantnim istraživačkim orijentacijama na području historijske antropologije, cilj ovoga predmeta bit će interpretativna analiza ranonovovjekovne conditio humana, odnosno mnoštvenosti ljudskih životnih iskustava (Lebensformen i Lebenswelten) konceptualiziranih kao socijalne i kulturalne varijable. Izuzev tradicionalnih tema kao što su svakodnevna životna praksa, navike, prehrana, odnos prema tijelu, rituali, ponašanja, oblici socijabilnosti, potrebe, svjetonazor, vjerovanja i sl., analizirat će se i procesi socijalizacije, kulturna konstrukcija roda, autoriteta i identiteta, te dispozicije socijalne, ekonomske, kulturne i rodne moći. Temeljna pretpostavka i polazište historijskoantropološke analize bit će koncept imperijalnog višegraničja kao zone transkulturacije i strukturne determinante ranonovovjekovnog ljudskog iskustva.

Sadržaj

  1. Conditio humana imperijalnih višegraničja: istraživački potencijali historijske antropologije
  2. Problemski kompleksi i teme istraživanja u suvremenoj historijskoj antropologiji
  3. Izvori i metode
  4. Identiteti
  5. Prostor i vrijeme
  6. Socijalni poredak i socijalno discipliniranje
  7. Životni ciklus, obitelj i rodni odnosi
  8. Svakodnevica, svjetonazor i vrijednosni sustavi
  9. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  10. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  11. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  12. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  13. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  14. Analiza i interpretacija odabranih izvora
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja

  1. Razumijevanje i interpretacija modaliteta ranonovovjekovnih ljudskih iskustava i praksi
  2. Usvajanje vještina interpretacije historijsko-antropološke tematike s komparatističkih i inter/trans/kulturalističkih pretpostavki
  3. Razvijanje umijeća problemske konceptualizacije historijsko-antropološke tematike
  4. Razvijanje vještina usmenog i pismenog izražavanja

Metode podučavanja

Predviđen je kombinirani tip nastave u obliku kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija.

Metode ocjenjivanja

Predviđen je pismeni ispit u formi problemskog eseja. Osnova za evaluaciju pojedinačnog studentskog doprinosa bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu (50%) te rezultati pismenog ispita (50%).

Obavezna literatura

  1. Čitanka s izborom referentnih teorijskih i historiografskih tekstova te primarnih izvora maksimalnog opsega do 250 stranica dostupna u obliku fotokopija

Dopunska literatura

  1. Gerc, Kliford (Gertz, Cliford). Tumačenje kultura. Beograd, 1998, 9-118.
  2. Roksandić, Drago. Triplex confinium. Zagreb, 2003.
  3. Roksandić, Drago (ur.). Microhistory of the Triplex Confinium. Budimpešta, 1998.
  4. Dinzelbacher, Peter. Europäische Mentalitätsgeschichte. Stuttgart, 1993.;
  5. Dressel, Gert. Historische Anthropologie. Eine Einführung. Wien-Köln-Weimar, 1996.
  6. Tanner, Jakob. Historische Anthropologie zur Einführung. Hamburg, 2004.