Preskoči na glavni sadržaj

Grčka književnost: Grčka epika

ISVU: 66086•7 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 45 sati

Nastavnici

Cilj

Ciljevi kolegija Grčka epika jesu upoznati grčku epiku od njezina nastanka do kraja antike; razumjeti njezine početke uronjenje u kulturu usmenosti i njezin potonji razvoj kao pisanog pjesništva; upoznati formalna obilježja grčke epike (metar, dijalekt, tematika). Na kolegiju se čita grčko epsko pjesništvo nastalo poslije Homera, dakle, od Hesioda do Nona. Tekstovi se tumače formalno, kontekstualiziraju se i književno razmatraju prema suvremenim književno-teorijskim pristupima.

Sadržaj

  1. Uvod: što je grčka književnost, periodizacija, generička raznolikost; značaj usmenosti i pojava pismenosti. Antička svjedočanstva o pjesništvu prije Homera. Grčko pjesništvo nakon Homera, "drugi početak": Hesiod.
  2. Epsko pjesništvo prije Homera. Grčka književnost i kultura usmenosti. Homer.
  3. Hesiod, hesiodska tradicija, didaktički ep.
  4. Orijentalni utjecaji na grčku epiku.
  5. Uvod u homerske himne.
  6. Epski ciklus.
  7. Grčka epika klasičnog perioda.
  8. Grčka epika klasičnog perioda.
  9. Epika u 4. st. pr. Kr. Obilježja epske tradicije u novom povijesnom i kulturnom kontekstu.
  10. Epika u 4. st. pr. Kr. Obilježja epske tradicije u novom povijesnom i kulturnom kontekstu.
  11. Grčka epika poslije Helenizma, prema carskom periodu.
  12. Grčka epika poslije Helenizma, prema carskom periodu.
  13. Grčka epika carskoga doba.
  14. Epika kasnoga carskog perioda.
  15. Ponavljanje i priprema za ispit. Seminar: Ponavljanje. Obilježja grčke epske književnosti. Priprema za ispit.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke epike u kontekstu njezina nastanka i razvoja (usmena kompozicija, istočnjački utjecaji).
  2. Opisati povijesni i kulturni kontekst u kojem se razvija grčka epika.
  3. Razumjeti obilježje performativnosti grčke epike i s time vezana formalna obilježja (usmeno izvođenje grčke epske poezije, formulaičnost epike).
  4. Razumjeti i razlikovati specifičnosti dikcije grčkih epskih pjesnika.
  5. Navesti osnovne biografske i bibliografske podatke o grčkim epičarima: Homer, Heziod, Heril, Arhestrat, Teokrit, Euforion, Mosho, Apolonije Rođanin, Arat, Nikandar, Non, Kvint Smirnjanin, Muzej.
  6. Razumjeti, razlikovati i objasniti promjene u grčkoj epici od Homera do Muzeja.
  7. Spoznati značaj grčke epike u intelektualnoj povijesti Zapada i njezin utjecaj na potonju europsku književnost
  8. Samostalno pronalaziti potrebnu stručnu literaturu i dostupna pomagala na hrvatskom i na stranim jezicima te se njima ispravno služiti.

Metode podučavanja

Predavanje, prevođenje, analiza teksta

Metode ocjenjivanja

Pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Zubović, N. Čengić, N. 2021. Grčka epika. Čitanka odabranih tekstova (Prvi i drugi dio).
  2. Lesky, A. 2001. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat). Zagreb.
  3. Salopek, D. Sironić, M. 1977. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2. (V. Vratović, ur.). str. 7-187. Zagreb.
  4. Foley, J. M. 2005. Companion to Ancient Epic. Blackwell.

Dopunska literatura

  1. Bricko, M. Novaković, D. Salopek, D. Šešelj, Z. Škiljan, D. 1996. Leksikon antičkih autora. (D. Škiljan, ur.) Zagreb. (obrađivani autori)
  2. West, M. 1997. The East Face of Helicon. Oxford.