Preskoči na glavni sadržaj

Estetika

ISVU: 280514•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljima estetike kao filozofijske discipline. Kolegij donosi povijesnu perspektivu filozofijskoga razmatranja umjetnosti, osjetilnoga i lijepoga, odnosno osnove estetike i filozofije umjetnosti te razloge njihova pomirenja i razdvajanja. Riječ je najprije o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (estetika predmeta) i subjektivističke (estetika akta) estetike, potom o razmatranju temeljnih estetičkih odnosa, poput forme i oblika te njihova razlikovanja, harmonije i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i ideje, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput lijepog, uzvišenog i ružnog te zora, percepcije, imaginacije, fenomena kao fantazme, doživljaja i ukusa. Kolegij je pored temeljne i samo uvjetne vremenske podjele na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu estetiku podijeljen i na smjerove i tradicije (strujanja, škole) unutar estetike koji su izraženi posebnim potpoglavljima, poput egzistencijalističke, marksističke i fenomenologijske estetike.

Sadržaj

  1. Uvodno izlaganje
  2. Platonovo metafizičko razumijevanje ljepote
  3. Aristotelov pojam katarze
  4. Baumgartenovo osamostaljenje estetike kao filozofijske discipline
  5. Kantovo razmatranje suda ukusa
  6. Hegelove forme umjetnosti
  7. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije
  8. Schopenhauerovo razlikovanje genija i talenta
  9. Nietzscheova simbioza apolonskoga i dionizijskoga
  10. Kierkegaardov estetički stupanj i princip zavođenja
  11. Benjaminovo razmatranje aure
  12. Rancièreova podjela osjetilnog i politička estetika
  13. Dantoovo razmatranje konceptualne umjetnosti
  14. Zaključno predavanje
  15. ponavljanje nastavnih cjelina i priprema za ispit

Ishodi učenja

  1. objasniti važnost, ulogu i posebnosti filozofije spram srodnih područja umjetnosti, religije te posebnih znanosti i disciplina
  2. razlikovati, izložiti i analizirati osnovne pojmove, probleme, argumentacije i stajališta temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poietičke filozofije kao i povijesni razvoj tih disciplina
  3. Objasniti i razlikovati temeljna estetička razdoblja
  4. Kritički prosuđivati važnost umjetnosti, estetike i kulture

Metode podučavanja

predavanja

Metode ocjenjivanja

ispit

Obavezna literatura

  1. Platon, Država (X. knjiga, bilo koje izdanje)
  2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
  3. Baumgarten, Alexander Gottlieb, Filozofske meditacije o nekim aspketima pesničkog dela, BIGZ, Beograd 1985.
  4. Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prva i Druga knjiga: str. 85-197). Za pojašnjenje u istom izdanju: G. Sunajko, »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50.
  5. Hegel, W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod, str. 1-78).
  6. Schelling, F. W, Sistem transcendentalnog idealizma, Jesenski i Turk 2024 (poglavlje: dedukcija umjetničkog produkta, str. 233-249). Za pojašnjenje u istom izdanju: G. Sunajko »Pogovor Schellingovu sistemu trancendentalnog idealizma«, str. 253-269.
  7. Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221-314)
  8. Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
  9. Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
  10. Kierkegaard, Søren, Ili-Ili (bilo koje izdanje, poglavlje Neposredno erotski stadijumi – ako je izdanje 1979., str. 42-122)
  11. Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986 (dio: Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151)
  12. Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112.
  13. Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

Dopunska literatura

  1. Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto)
  2. Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika : teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.
  3. Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
  4. Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
  5. Dessoir, Max, Estetika i opća nauka o umjetnosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1963.
  6. Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
  7. Fischer-Lichte, Erika, Estetika performativne umjetnosti, Sahinpašić, Sarajevo 2009. Focillon, Jacques, Život oblika, Rako & Rako 1995.
  8. Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
  9. Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002.
  10. Lukács, György , Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
  11. Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
  12. Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija: eseji o umjetnosti i kulturi, Školska knjiga, Zagreb 1981.
  13. Michaud, Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
  14. Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
  15. Petrović, Sreten, Marksistička estetika : kritika estetičkog uma, BIGZ, Beograd 1979.
  16. Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Naklada Breza, Zagreb 2018.
  17. Tatarkjevič, Vladislav, Istorija šest pojmova: umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Bograd 1980.