Preskoči na glavni sadržaj

Dubrovnik: otvoreni i zatvoreni grad

ISVU: 125463•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij se bavi čitanjem i interpretacijom reprezentativnih djela ranonovovjekovne dubrovačke književnosti, pri čemu je cilj kolegija jest sagledati dubrovačku književnost iz dviju vizura: prvo, iz aspekta otvorenosti prema aktualnim poetičkim tendencijama, posebice onima u talijanskoj književnosti, uklapajući se tako u dominantne tokove zapadnoeuropske književne kulture; drugo, iz perspektive „zatvorenosti“, odnosno specifičnog društvenog, političkog, vjerskog i kulturnog konteksta koji je zacrtavao književnokulturnu proizvodnju u dubrovačkoj sredini u ranom novom vijeku. U tom smislu, svrha je kolegija pokazati u kojoj su mjeri tekstovi Dubrovčana, nasljedujući zapadnjačke književne i kulturne modele, bili pragmatički i prilagođavali se politici i ideologiji vlasti te uputiti i na glasove oporbe koji signaliziraju pojedini tekstovi.

Sadržaj

  1. Uvod: književni tekst kao estetski objekt i kulturni dokument.
  2. Dubrovačka Republika u ranom novom vijeku – povijesni, društveni i kulturni kontekst.
  3. Dubrovnik kao idealna dubrava u književnosti. Društveni i politički ustroj Dubrovačke Republike.
  4. Očevi i sinovi u Držića: komedija i komički tipovi. Društveni kontekst i dubrovačka svakodnevica u 16. stoljeću.
  5. Ženski Dubrovnik (I). Diskurs o ženi u ranom novom vijeku: mizoginija i divinizacija žene. Dubrovačke autorice.
  6. Ženski Dubrovnik (II). Ženski likovi u književnim tekstovima (vlastelinke, redovnice, godišnice, kurtizane).
  7. Satira i društvena (samo)kritika.
  8. Drugi u Dubrovniku: stanovnici s periferije i stranci i njihova reprezentacija u književnosti.
  9. „Najbolji“ neprijatelji – reprezentacija Mlečana u dubrovačkoj književnosti.
  10. Osmanski/muslimanski Drugi (I) - komedija, pjesnička poslanica, komična poema.
  11. Osmanski Drugi (II): „Turci u kraljevstvu Slavena“ (I. Gundulić, "Osman")
  12. Dubrovnik – središte "slovinstva". Tragikomedije Junija Palmotića.
  13. Književni odjeci Velike trešnje 1667.
  14. Sinteza.
  15. Evaluacija.

Ishodi učenja

  1. analizirati i vrednovati pojave i procese u hrvatskoj književnosti u povijesnom kontekstu
  2. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove starije, novije i usmene hrvatske književnosti te zauzeti primjeren stav prema književnoj kritici
  3. integrirati analizu književnih tekstova sa stečenim znanjima iz drugih humanističkih i nekih društvenih disciplina
  4. koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju starijih, novijih i suvremenih književnih tekstova
  5. tumačiti pojedine tekstove i autorske opuse dubrovačke književnosti ranog novog vijeka u svjetlu književnih tendencija u vodećim europskim književnostima
  6. interpretirati dubrovačku ranonovovjekovnu književnost s obzirom na širi (europski) i uži (dubrovački) društveni, povijesni, vjerski i kulturni kontekst
  7. samostalno pisati znanstvene i stručne radove

Metode podučavanja

Predavanja i seminari; rasprava; rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije, samostalna analiza problema, istraživački rad.

Metode ocjenjivanja

Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje; pismene zadaće (kraći esej); izlaganja studenata; završni seminarski rad (10 kartica teksta); usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Odabrani književni tekstovi dubrovačkih ranonovovjekovnih autora (I. Crijević, M. Držić, M. Vetranović, N. Dimitrović, M. Kaboga, D. Ranjina, D. Zlatarić, A. Sasin, J. Palmotić, J. Palmotić Dionorić, I. Đurđević)
  2. D. Fališevac, „Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi“, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007. (pojedine studije)
  3. L. Kunčević, „Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada“, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2015. (pojedina poglavlja)
  4. S. Stojan, „Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika“, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (pojedina poglavlja)
  5. Z. Marković, „Pjesnikinje starog Dubrovnika: od sredine XVI. do svršetka XVIII. stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena“, Zagreb: JAZU, 1970. (pojedina poglavlja)
  6. L. Plejić Poje, „Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku“, Zagreb: Disput, 2012. (pojedina poglavlja)
  7. L. Kunčević, "Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku" Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 50 (2012): 9–37.
  8. D. Dukić, „Sultanova djeca“, Zadar: Thema, 2004. (pojedina poglavlja)
  9. R. Lauer, „Ilirski ideologem“, u: „Studije i rasprave“, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 9–32.

Dopunska literatura

  1. Izbor iz dopunske literature za seminarsko istraživanje (u dogovoru s nastavnikom): N. Badurina, „Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića“, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi VII, ur. Mate Zorić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60; Z. Blažević, Ilirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga, 2008; R. Bogišić, „Hrvatski barokni slavizam“, u: Hrvatski književni barok, ur. Dunja Fališevac. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1991: 9–38; I. Brković, „Povijesni prostori u pseudopovijesnim tragikomedijama Junija Palmotića“, Umjetnost riječi 52 (2008) 3–4: 177–214; I. Brković, „Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu“, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje. Zagreb: FF Press, 2012: 57–70; D. Fališevac, Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997: 139–160; D. Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007²; D. Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Zagreb: Matica hrvatska, 2013; D. Grmača, „Držićevi grijesi u tri prizora“, u: Marin Držić.1508–2008. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac. Zagreb: HAZU, 2010: 247–279; N. Gučetić, Upravljanje obitelji, prir. Marinko Šišak, prev. Maja Zaninović. Zagreb: Biblioteka Scopus, 1998; N. Gučetić, O ustroju država, prir. Marinko Šišak, prev. Snježana Husić i Natka Badurina. Zagreb: Golden marketing; Narodne novine, 2000; J. Holthusen, „Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića“, prev. Marijan Bobinac. Dometi 16 (1983) 1–3: 87–96; Z. Janeković Römer, Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1994; Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Zagreb–Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1999; Z. Janeković Römer, „Slavensko i romansko tkanje dalmatinskog i dubrovačkog identiteta“, u: Sintaksa hrvatskoga jezika / Književnost i kultura osamdesetih: zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. Krešimir Mićanović. Zagreb: Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, 2011; Z. Kravar, Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama. Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993; L. Kunčević, „Retorika granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika“ Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 48 (2010): 179–211. Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan P. Novak et al. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009; B. Letić, Rodoljublje u dubrovačkoj književnosti XVII veka. Sarajevo: Svjetlost, 1982; N. Lonza, Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću. Zagreb–Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2009; S. P. Novak, Planeta Držić: ogledi o vlasti, Dubrovnik: Dom Marina Držića, 1996; S. P. Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug, 1979; S. P. Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split: Čakavski sabor, 1977; P. Pavličić, „Jaketa Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen“, u: Epika granice. Zagreb: Matica hrvatska, 2007: 203–250; Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću, ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb: HAZU, 2008; L. Rafolt, Melpomenine maske. Zagreb: Disput, 2007; H. Rothe, „O žanru Gundulićeva Osmana“, Dometi 16 (1983) 1–3: 67–78; S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815). Zagreb– Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku; Prometej, 2003; M. Tatarin, Feniks: Život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb: NZMH, 2004; Z. Zlatar, The Slavic Epic: Gundulić’s “Osman”. New York: Lang, 1995.
Dubrovnik: otvoreni i zatvoreni grad