Didaktika povijesti II
ISVU: 163678•7 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za povijest
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 30 sati
- Vježbe u praktikumu: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Razvoj studentskih kompetencija za poučavane povijesti u osnovnoj i srednjoj školi.
Sadržaj
- Koncepti povijesnog mišljenja: vrijeme i prostor
- Koncepti povijesnog mišljenja: uzroci i posljedice
- Koncepti povijesnog mišljenja: promjena i kontinuitet
- Koncepti povijesnog mišljenja: primarni izvori
- Koncepti povijesnog mišljenja: sekundarni izvori
- Koncepti povijesnog mišljenja: perspektive
- Razvoj kritičkog mišljenja u nastavi povijesti
- Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja
- Vrednovanje u nastavi povijesti
- Vrednovanje u nastavi povijesti
- Vrednovanje u nastavi povijesti
- Planiranje nastave povijesti
- Planiranje nastave povijesti
- Prilagodba nastave povijesti učenicima s posebnim potrebama
- Izvanučionička nastava povijesti - muzeji, arhivi, lokaliteti, lokalna povijesti
Ishodi učenja
- Analizirati ulogu i značenje koncepata povijesnog mišljenja u učenju i poučavanju povijesti.
- Analizirati ulogu i značenje primarnih i sekundarnih povijesnih izvora u učenju i poučavanju povijesti.
- Primijeniti učinkovite strategije za razvoj kritičkog mišljenja u nastavi povijesti.
- Primijeniti učinkovite strategije za poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja. .
- Objasniti različite vrste i tipove vrednovanja te primijeniti učinkovite strategije za vrednovanje učeničkih postignuća u nastavi povijesti.
- Objasniti različite prioritete učenika s posebnim potrebama u nastavi povijesti.
- Objasniti mjesto i ulogu različitih oblika izvanškolske nastave u nastavi povijesti.
- Objasniti mjesto i ulogu različitih oblika izvanškolske nastave u nastavi povijesti.
- Demonstrirati profesionalnu predanost nastavničkom pozivu.
- analizirati mjesto i ulogu nastave povijesti i geografije u različitim razdobljima i kontekstima (npr. ciljevi i sadržaji programa povijesti i geografije u dijakronoj i sinkronoj perspektivi, politike nastave povijesti i geografije sl.)
- artikulirati i kultivirati vlastite vrijednosti kroz analizu odabranih etičkih pitanja i problema
- primijeniti dostignuća suvremene historiografije i geografije (istraživačke rezultate te teorijske i metodološke postavke) u učenju i poučavanju povijesti i geografije
Metode podučavanja
Izravno poučavanje, suradničko učenje, rješavanje problema, vođeno otkrivanje, iskustveno učenje
Metode ocjenjivanja
Testovi (kolokviji), obavezni studentski radovi, praćenje studentske aktivnosti u nastavi.
Obavezna literatura
- R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja.
- R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
- Z. Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb, 2008., odabrana poglavlja.
- K. Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008.
- S. Koren, Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja, Zagreb: Profil, 2014., odabrana poglavlja
- S. Koren, „Poučavanje o interpretacijama“, Povijest u nastavi 20 (2012)
- D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005., odabrana poglavlja
- P. Skok, Izvanškolska nastava, Zagreb, 2002., odabrana poglavlja
- P. Burke, Očevid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja
- Materijali s nastave; smjernice za poučavanje o Holokaustu
Dopunska literatura
- Dopunska literatura u dogovoru s nastavnicom
- Udžbenici i priručnici za pripremanje nastave