Preskoči na glavni sadržaj

Civilno društvo u Hrvatskoj

ISVU: 265508•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te pružiti uvod u metode mjerenja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.

Sadržaj

  1. U kolegiju se obrađuju funkcije, uloge i načini djelovanja organizacija civilnog društva u različitim područjima kao što je ekologija, kultura, rod, migracije itd., kao i djelovanje i razvoj trećeg sektora u Hrvatskoj, što obuhvaća pitanja društvenog poduzetništva, zadružnog poduzetništva, društveno odgovornog poslovanja, filantropije itd. Iznose se definicije, prikazuju modeli, tumače uloge civilnog društva u demokratskim društvima, te se izlaže povijesni razvoj civilnog društva. Klasificiramo organizacije koje pripadaju civilnom društvu prema vrstama. Obrazlažemo modele međusektorske suradnje u nekim predsuvremenim i suvremenim sociologijskim teorijskim pristupima. Nakon europske perspektive razvitka civilnog dijaloga, objašnjavamo institucije uspostavljene u suvremenom hrvatskom društvu u svrhu stvaranja pozitivnog ozračja za razvoj civilnoga društva. Posebne tematske cjeline posvećene su filantropiji i zakladništvu, te nekim fenomenima trećeg sektora u području neprofitne ekonomije, primjerice zadružnom poduzetništvu. Naposljetku se polaznike uvodi u metode mjerenja društvenog utjecaja organizacija civilnog društva (OCD) i vrednovanja OCD-a, umrežavanje OCD-a, civilni aktivizam i volonterstvo te neke novije izazove pred civilnim društvom.

Ishodi učenja

  1. Razumjeti društvene mehanizme i institucionalni okvir djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj
  2. Kontekstualizirati društvene procese u vezi civilnog društva u širim socioekonomskim okvirima
  3. Uvesti polaznike u metode mjerenja društvenog utjecaja programa, projekata i inicijativa civilnog društva i trećeg sektora
  4. Analizirati ulogu organizacija civilnog društva u kreiranju javnih politika

Metode podučavanja

Predavanja i seminare studenti/ce prate uz powerpoint prezentacije. U seminarima se studentice i studente potiče na aktivno sudjelovanje u moderiranim raspravama. Seminarski rad piše se u obliku prikaza djelovanja zadane organizacije civilnog društva na osnovu analize dostupnih dokumenata.

Metode ocjenjivanja

Pisanim ispitom utvrđuje se razina usvojenosti znanja iznesenih na predavanjima, prema obvezatnoj literaturi i bilješkama na servisu Omega. Rezultat pisanog ispita čini 60% konačne ocjene. Seminarski uradak koji se piše u fazama, određuje 40% konačne ocjene.

Obavezna literatura

  1. Pérez-Díaz, Víctor (2011) Civil society: A multi-layered concept. Sociopedia.isa.
  2. Bežovan, Gojko (2008.) Zaklade u Hrvatskoj – uloga,razvoj i postignuća. Revija za socijalnu politiku, god. 15, br. 3, str 455-478
  3. Vidačak, Igor i Božić, Jasmina (2006.) “Civil Society and Good Governance in Societies in Transition: The Case of Croatia”. U: Benedek, Wolfgang (ur.) Civil Society and Good Governance in Societies in Transition (str. 55-75). Belgrade: NWV-Neuer Wissenschaftlicher Verlag GmbH i European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy – Graz.
  4. Volonterski centar Zagreb (2017). Volonterska slika grada Zagreba: Prikaz stanja volonterstva i daljnja vizija razvoja 2017. https://www.vcz.hr/wp-content/uploads/2021/07/Volonterska-slika-grada-Zagreba_ZA-WEB.pdf
  5. Šprajc, I., Škrabalo M. i Božić, J. (2018). „Stručna ocjena po potrebi“: donacije javnih trgovačkih društava. Zagreb: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Zbornik radova Konferencije o društveno odgovornom poslovanju, 20.-21. studeni 2018., 291-304.
  6. Šprajc, I. (2015). Načela djelovanja udruga prema Zakonu o udrugama. Pravni vjesnik, 31(1) 157-178
  7. Mance, B. (2017.) Suradnja civilnog društva i javne uprave u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. HKJU-CCPA, 17(1), 107–130
  8. Baturina, D. i Babić, Z. (2021.) Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo. Zagreb: Pravni fakultet (pročitati: 2. dio: Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj – karakteristike i tekući razvoj, str. 97-140).
  9. Brajdić Vuković, Marija; Domazet, Mladen i Ančić, Branko (2014.) Podrška: Trajni učinak ili poticajni trenutak?: Društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Pročitati str. 59-106
  10. Horvat, K., Kasunić, S., Lalić, S. i Senta, C. (2022) Legal environment and space of civil society organisations in supporting fundamental rights and the rule of law: Croatia - January 2022. Centre for Peace Studies & Human Rights House Zagreb. https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/hr_franet_civic_space_2021-22_en.pdf
  11. Zrinščak, S., Lakoš, I. i sur.(2012) Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom kontekstu. Revija za socijalnu politiku 19 (1): 25-48.
  12. Božić, Jasmina, Šprajc, Ivan i Srbljinović, Armano (2019) Croatian Co-operatives Story of Revival: Overcoming External Obstacles. Journal of Co-operative Organisation and Management, 7 (2)

Dopunska literatura

  1. Matančević, Jelena i Bežovan, Gojko (2013.) Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, god. 20, br. 1.
  2. Cohen, J. L., Arato, A. Civil Society and Political Theory. Cambridge, MA: The M.I.T. Press., 1992.
  3. Edwards, Bob; Foley, Michael W. & Diani, Mario (ur.) (2001.) Beyond Tocqueville: Civil Society and the Social Capital in Comparative Perspective. Hanover: Tufts University.
  4. Šimleša, D.; Bušljeta Tonković, A.; Puđak, J. (2015). Društveno poduzetnišvo u Hrvatskoj: od prepoznavanja do primjene. Revija za sociologiju, 46(3), 271-295
  5. Peruško, Zrinjka (ur.) (2008.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  6. Reese-Schäfer, W. (2004.) „Civilno društvo i demokracija“. Politička misao, 41(3):65–79. Reese-Schaefer. W., (2004.) „J. Habermas i deliberativna demokracija“. Politička misao, 41(4):3–21.
  7. Franc, Renata; Sučić, Ines; Međugorac, Vanja i Rihtar, Stanko (2012.) Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/hr_ivo_pilar.pdf
  8. Kustec Lipicer, Simona (2012.) Vrednovanje javnih politika. Zagreb, Disput. Pročitati: pogl. 6.: Metodologija vrednovanja javnih politika
  9. Srbljinović, Armano; Bakić-Tomić, Ljubica i Božić, Jasmina (2008.) „Virtual Communities as Commons: Case Study of 'Connect'“. Interdisciplinary Description of Complex Systems 6(1):37-52.
  10. Srbljinović, Armano; Boras, Damir i Božić, Jasmina (2007.) „Cooperation amplifiers or flame-war battlefields: A comparative case study of virtual communities“. U: Bakić-Tomić, Ljubica; Šimović, Vladimir i Lasker, George E. (ur.) Pre-conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society (str. 20-26). Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.