Preskoči na glavni sadržaj

Arhitektura renesanse i baroka

ISVU: 265791•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati
  • Terenske vježbe: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij daje pregled europske i hrvatske arhitekture od XV. do XVIII. stoljeća. Građa europske arhitekture prezentira se s posebnim naglaskom na pojave koje su relevantne za nacionalnu arhitekturu renesanse i baroka.

Sadržaj

  1. Početci renesanse u Firenci
  2. Širenje renesanse u središnjoj i sjevernoj Italiji
  3. Arhitektura visoke renesanse u Rimu
  4. Arhitektura renesansnih vila. Visoka renesansa u sjevernoj Italiji nakon 1527.
  5. Arhitektura manirizma. Renesansa u Francuskoj i srednjoj Europi
  6. Pregled arhitekture 15. i 16. stoljeća u kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj
  7. Dubrovnik u 15. i 16. stoljeću
  8. Periodizacija barokne umjetnosti, arhitektura protureformacije i ranog baroka u Rimu
  9. Visoki barok u Rimu
  10. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Francuskoj
  11. Arhitektura baroka u srednjoj Europi - profana arhitektura
  12. Arhitektura baroka u srednjoj Europi - sakralna arhitektura
  13. Profana arhitektura 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj
  14. Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj
  15. Naručitelji i umjetnici. Završni kolokovij

Ishodi učenja

  1. Izvesti formalnu analizu umjetničkih djela pravilnim korištenjem pojmova i naziva vezanih za arhitekturu.
  2. Izvesti stilsku analizu arhitekture korištenjem pojmova karakterističnih za umjetnost razdoblja (renesansa i barok).
  3. Kritički razmotriti dosadašnju literaturu.
  4. Primijeniti stečeno znanje u istraživačkom radu manjeg opsega u rješavanju pitanja prenošenja i usvajanja utjecaja u arhitekturi.
  5. Primijeniti stečeno znanje u istraživačkom radu manjeg opsega u razmatranju problema kontekstualizacije.

Metode podučavanja

Predavanja, seminar, vježbe na terenskoj nastavi.

Metode ocjenjivanja

pismeni ispit (pismeni test ili pismeni kolokvij u 8. te u 15. tjednu), usmeni ispit, seminarski rad.

Obavezna literatura

  1. P. Murray, The architecture of the Italian Renaissance, London, 1986.
  2. AAVV, Hrvatska renesansa. Zagreb: Klovićevi dvori, 2004. Urednici M. Jurković, A. Erlande-Brandenburg, str. 71-157 (i kataloške jedinice).
  3. D. Botica, Arhitektura baroka, e-udžbenik, FF Press, Zagreb, 2019.
  4. V. Marković, Arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska i Europa, Sv. III, Barok i prosvjetiteljstvo, HAZU Zagreb, 2003., ur. I. Golub, str. 599 - 616
  5. Đ. Cvitanović, Sakralna arhitektura baroknog i klasicističkog razdoblja, u: Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.-1994., katalog izložbe, MGC - Muzej Mimara, Zagreb, 1994., str. 233 - 370

Dopunska literatura

  1. M. Pelc, Renesansa. Zagreb: Naklada Ljevak 2007., poglavlje Gradovi i građevine, str. 23-274.
  2. AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće. Katalog izložbe. Zagreb: Muzejski prostor, 1987., ur. V. Marković
  3. L. H. Heydenreich, Architecture in Italy 1400-1500, New Haven: Yale University Press, 1996.
  4. W. Lotz, Architecture in Italy 1500-1600, New Haven: Yale University Press, 1995.
  5. Ch. L.Frommel, The Architecture of the Italian Renaissance, Thames & Hudson, London, 2007.
  6. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, (poglavlja o arhitekturi), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1982.
  7. Ch. Norberg-Schulz, Baroque Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1979.
  8. Ch. Norberg-Schulz, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1980.
  9. V. Marković, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja, NSK, Zagreb, 1995.
  10. Baroque, ur. R.Tolman, Könemann, Köln, 1997., str. 6-77, 122-273
  11. K. Horvat-Levaj, Barokna arhitektura, Zagreb: Naklada Ljevak, 2015.