Preskoči na glavni sadržaj

Afirmacija hispanskoameričke književnosti u svijetu

ISVU: 265920•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Cilj

Razjasniti mijene u odnosu hispanskoameričkih književnih sredina prema španjolskom naslijeđu i ulozi književnosti u istodobnoj gradnji nacionalnih identiteta. Objasniti pojave u književnosti uzrokovane slijeđenjem europskih uzora s jedne te samosvojnost nacionalnih književnosti s druge strane te promjenu odnosa prema vlastitom kulturnom naslijeđu svih hispanskoameričkih sredina tijekom XX. stoljeća. Predstaviti vremensku koincidenciju takva stava s interesom za kulturnu „drugost“ u europskim središtima kulture i razjasniti utjecaj takva duha epohe na afirmaciju hispanskoameričke književnosti kao važnog dijela književnosti Zapada tijekom XX. stoljeća.

Sadržaj

  1. Nasljeđe 19. stoljeća i novi načini razmišljanja: duh nove epohe, gubitak vjere u Boga i u Europu kao uzor, nadomještanje vjere kulturom. Kasni modernizam i hispanskoamerički pjesnički postmodernizam.
  2. Kozmopolitizam i avangarda. Europska umjetnost otkriva Hispansku Ameriku. Nespojivi poetski glasovi: Huidobro-Borges-Neruda
  3. Regionalizam i dihotomija civilizacija/divljaštvo (civilización/barbarie) u pripovjednoj prozi s početka XX. stoljeća. Čitanje ulomaka romana "Doña Bárbara" Rómula Gallegosa.
  4. Nove vrste romana: kostumbristički roman, roman o diktatorima, roman meksičke revolucije, indijanizam vs. indigenizam: Mariano Azuela, "Los de abajo", José Eustasio Rivera: "La vorágine" (odabrani ulomci).
  5. Pripovijetka – paradigmatski žanr hispanskoameričke književnosti: od Horacia Quiroge preko Felisberta Hernándeza do Julia Cortázara.
  6. Roman avangarde: María Luisa Bombal "La amortajada" (čitanje i tumačenje odabranih ulomaka).
  7. Jorge Luis Borges i fantastična književnost (čitanje i tumačenje dviju pripovijedaka).
  8. Novi hispanskoamerički roman i njegov tržišni uspjeh u svijetu: hispanskoamerički „boom“, „magijski realizam“, i „čudesno-stvarno“.
  9. Na periferijama „booma“ – nove narativne tehnike: Juan Rulfo: "Pedro Páramo"
  10. Masovni mediji, pop kultura i književnost – nove narativne tehnike: Guillermo Cabrera Infante: "Tres tristes tigres", Manuel Puig "El beso de la mujer araña" (odabrani ulomci).
  11. Ogledna proza i nacionalni identiteti: Octavio Paz "Laberinto de la soledad" (čitanje jednog eseja).
  12. Novi povijesni roman, lica i naličja sjećanja: Tomás Eloy Martínez "Santa Evita" i Fernando del Paso "Noticias del Imperio" (odabrani ulomci)
  13. Glasovi s margina: granice i spisateljice.
  14. Djeca globalizacije: Crack, McOndo i Novísimos cubanos.
  15. Termin rezerviran za ponavljanje, pitanja i pripremu za ispit.

Ishodi učenja

  1. Opisati i analizirati na španjolskome jeziku književna djela španjolske i hispanskoameričke književnosti i kulturne pojave u kontekstu.
  2. Definirati i primijeniti odgovarajuće koncepte i pojmovlje znanosti o književnosti i književne povijesti pri analizi i interpretaciji tekstova.
  3. Pismeno i usmeno izlagati sadržaje na zadanu temu na španjolskom jeziku.
  4. Prepoznati i vrednovati relevantne primarne i sekundarne izvore informacija i adekvatno ih koristiti u procesu razvijanja znanja i tumačenja tekstova, te ih moći prenijeti na druga srodna područja i probleme.
  5. Opisati i objasniti niz književno-povijesnih fenomena vezanih za hispanskoamerički prostor, u vremenskom razdoblju od kraja 19. do kraja 20. stoljeća.
  6. Prepoznati i interpretirati fenomene iz hispanskoameričke književnosti te smjestiti u europski i svjetski književni i historiografski okvir.

Metode podučavanja

Izravno poučavanje na predavanjima i interaktivno učenje. Studenti na svakom predavanju dobivaju jednostavnije zadatke: provjeru određenih podataka o književnim djelima, čitanje kraćih tekstova primarne i sekundarne literature i sl. Na svakom predavanju u tijeku rada provjerava se njihova pripremljenost, tj. jesu li obavili zadatke.

Metode ocjenjivanja

Uvjeti za pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave na predavanjima (najviše 3 izostanka) te predane zadaće. Aktivnost na satu može utjecati na konačnu ocjenu tj. može je uvećati do maksimalno 15%, ovisno o kvaliteti aktivnosti. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita na kojemu student u dužim odgovorima na složena pitanja pokazuje koliko je ovladao propisanom građom.

Obavezna literatura

  1. Gonzáles Echevarría, Roberto i Pupo-Walker, Enrique (eds.), Historia de la literatura hispanoamericana. El siglo XX. Madrid: Gredos, 2006. (odabrani dijelovi).
  2. Barrera, Trinidad (coord.), Historia de la literatura hispanoamericana. Tomo III, Siglo XX. Madrid: Cátedra, 2008. (odabrani dijelovi).
  3. Oviedo, José Miguel, Historia de la literatura hispanoamericana, Tomos 3 y 4, Madrid: Alianza Editorial, 2002. (odabrani dijelovi).
  4. Fernández, Teodosio, Millares, Selena, Becerra, Eduardo: Historia de la literatura hispanoamericana, Madrid: Editorial Universitas, 1995. (odabrani dijelovi).
  5. Polić Bobić Mirjana: Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada Ljevak, Zagreb 2008. (odabrani dijelovi).
  6. Gabriel García Márquez „El ahogado más hermoso del mundo“
  7. José Donoso "El lugar sin límites"
  8. Julio Cortázar „La casa tomada“ i „Bestiario“
  9. Santiago Roncagliolo "Pudor" ili Edmundo Paz Soldán "Sueños digitales" ili Jaime Bayly "Y de repente, un ángel"
  10. Juan Rulfo "Pedro Páramo"
  11. Octavio Paz "Laberinto de la soledad" (jedan esej)

Dopunska literatura

  1. Fernando Aínsa: Identidad cultural de Iberoamérica en su narrativa. Gredos, Madrid, 1986.
  2. Donald Shaw: Nueva narrativa hispanoamericana (boom, posboom, posmodernismo), Cátedra, Madrid, 1999
  3. Goić, Čedomil (ur.): Historia y crítica de la literatura hispanoamericana (Tomo III), Barcelona: Crítica, 1988.
  4. Franco, Jean. Historia de la literatura hispanoamericana a partir de la independencia, Barcelona: Ariel, 2002.
Afirmacija hispanskoameričke književnosti u svijetu