Preskoči na glavni sadržaj

Kartografski izvori za hrvatsku povijest

ISVU: 36778•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznavanjem prostorne dimenzije povijesnih događaja, studentima će biti olakšano uočavanje međuovisnosti prostora i povijesti, odnosno sagledavanje čovjeka i njegovih djelatnosti u njegovoj prirodnoj sredini kao i utjecaj čovjeka na oblikovanje prirodnog i kulturnog pesaža. Kako povijest svih razdoblja i svih kultura ima i svoju prostornu dimenziju (odigrava se u prostoru i ostavlja tragove u njemu), povijesna geografija i povijesna kartografija, korespondiraju sa praktički svim kolegijima studija povijesti.

Sadržaj

  1. Osobine starih topografskih karata i mogućnosti njihova korištenja kao izvora
  2. Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova na primjeru kontinentalne i primorske velebitske padine
  3. Hidrografske karte i njihova vrijednost za proučavanje dinamike hidrografskih odnosa
  4. Hrvatske granice u mirovnim ugovorima i u kartama razgraničenja do kraja 19. stoljeća
  5. Kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja prometnih komunikacija
  6. Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja
  7. Planovi gradova kao izvor za proučavanje razvoja i strukture naselja
  8. Planovi utvrda kao izvor za analizu izgradnje i razvoja fortifikacijskih sustava
  9. Uvod u katastarske izvore
  10. Mletački katastri Dalmacije
  11. Povijest mletačkog katastra Istre
  12. Jozefinski katastar
  13. Jozefinski katastar
  14. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti
  15. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti

Ishodi učenja

  1. Očekivani ishod kolegija je da nakon položenog ispita studenti postignu razinu znanja i vještina koje će im omogućiti korištenje (čitanje) povijesnih podataka sa starih karata, njihovo pravilno tumačenje i interpretaciju u analizi povijesno-geografskih procesa u različitim područjima hrvatskog prostora.

Metode podučavanja

Nastava će održava u obliku predavanja, ali interaktivno pomoću informatičkih pomagala (Power Point) te s aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama. Ovisno o raspoloživom vremenu, organizira se posjet Kartografskoj zbirci Hrvatskog državnog arhiva ili Nacionalne i sveučilišne biblioteke, gdje bi studenti bili u mogućnosti vidjeti neke od vrijednih kartografskih izvora za povijest hrvatskih zemalja.

Metode ocjenjivanja

Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi (rasprave). Po završetku semestra studenti će polagati usmeni ispit. Usmeni ispit provodit će se po završetku semestra te ocjenjivati. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (50%) te na temelju ocjene usmenog ispita (50%).

Obavezna literatura

  1. Slukan Altić, Mirela (2003): Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Izdavačka kuća ?Meridijani?, Samobor.

Dopunska literatura

  1. Black, Jeremy (2000): Maps and History: Construction Images of the Past. Yale University Press, New Haven and London.
  2. Monmonier, Mark (1996): How to Lie with Maps. The University of Chicago Press, Chicago and London.