Preskoči na glavni sadržaj

Povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe srednjeg vijeka

ISVU: 280550•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kritičko razumijevanje povijesti Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe kao okruženja koje je izravno utjecalo na hrvatsku srednjovjekovnu povijest i njenu inkorporiranost u povijest pred-moderne Europe, uvidom u raznolike teme s područja „upletene“ (entangled) političke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti regija u srednjem vijeku. Predavanja i seminari trebaju potaknuti razumijevanje historiografskih problema, kao i suvremenih koncepata njihove interpretacije, te analitičku obradu izvora na koje se primjenjuju konkretne metode, ili koncepti istraživanja, osobito regionalnih i transregionalnih studija.

Sadržaj

  1. Uvod: geografija, kronologija, povijesni izvori i debata o srednjovjekovnom Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi
  2. Transformacija Rimskog Carstva i nove državne tvorevine na srednjovjekovnom Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (5. -7. stoljeće)
  3. Bizant, širenje Islama i arapska ekspanzija (7.-10. stoljeće)
  4. Karolinško Carstvo i njegov utjecaj na Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (7.-10. st.)
  5. Migracije Slavena i Mađara (7-10 st.)
  6. Kristijanizacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (7.-11. st.)
  7. Carstva, kraljevstva i pomorske republike na Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (10-13 st.)
  8. Kraljevstva i carstva Srednje i Jugoistočne Europe (11. –14. st.)
  9. Križarski pohodi i Sredozemlje, Srednja i Jugoistočna Europa (11.–15. st.)
  10. Trgovina, gospodarstvo i gradsko uređenje na srednjovjekovnom Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (5.-15. st.)
  11. Društva i kulture srednjovjekovnog Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe (5.-15. stoljeće)
  12. Sukob i suradnja na srednjovjekovnom Sredozemlju, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi (5.-15. stoljeće): suvremena debata u svjetlu odabranih primjera
  13. Kriza, transformacija i povijesne tekovine srednjovjekovnog Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe (13.-15. stoljeće)
  14. Diskusije na odabrane teme- studentske prezentacije
  15. Diskusije na odabrane teme – studentske prezentacije

Ishodi učenja

  1. Po završetku jednopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -moći koristiti temeljna znanja (objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i njihovu ulogu u oblikovanju znanja o prošlosti; objasniti različite povijesne fenomene, procese i strukture primjenjujući; historijske koncepte prvog i drugog reda; raditi seminarske radove manjeg opsega u kojima će tematizirati odabrane historiografske probleme i prijepore).
  2. Po završetku jednopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -razumjeti kompleksne naravi prikaza prošlosti (objasniti i primijeniti različite teorijske pristupe koji se koriste u analiziranju i interpretiranju prošlosti; objasniti i primijeniti različite metodološke postupke koji se koriste u istraživanju prošlosti; analizirati i vrednovati različite prikaze prošlosti (raznovrsne historiografske radove te neznanstvene, edukativne i popularne prikaze prošlosti) procjenjujući valjanost njihovih dokaza i argumenata; kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti).
  3. Po završetku dvopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -moći koristiti temeljna znanja i objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i njihovu ulogu u oblikovanju znanja o prošlosti.
  4. Po završetku dvopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -razumjeti kompleksne naravi prikaza prošlosti i objasniti i primijeniti, na odabranim sadržajima, ključne teorijske i metodološke pristupe koji se koriste u analiziranju i interpretiranju povijesti, kao i analizirati i vrednovati egzemplarne prikaze teme srednjovjekovnih migracija (neznanstvene, znanstvene, edukativne, popularne) procjenjujući valjanost njihovih dokaza i argumenata, te kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti.

Metode podučavanja

Metode izvođenja nastave uključuju predavanja, seminare, vođene rasprave, kritičku analizu povijesnih izvora i znanstvene literature, studije slučaja te studentska izlaganja. Nastava naglašava aktivno sudjelovanje studenata, samostalno čitanje literature te primjenu interdisciplinarnih i komparativnih pristupa u povijesnim istraživanjima.

Metode ocjenjivanja

Metode ocjenjivanja obuhvaćaju formativno i sumativno vrednovanje. Formativno vrednovanje provodi se kontinuirano tijekom nastave kroz aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama, usmene prezentacije i povratne informacije nastavnika. Sumativno vrednovanje uključuje seminarski rad, njegovu usmenu prezentaciju te usmeni ispit. Završna ocjena temelji se na prisustvu i aktivnosti na nastavi (20 %), seminarskom radu i njegovoj prezentaciji (50 %) te usmenom ispitu (30 %).

Obavezna literatura

  1. Central Europe in the High Middle Ages. Ur.: Berend, Nora, Urbańczyk, Przemysław and Przemysław Wiszewski. Cambridge: CUP, 2013.
  2. Ivetić, Egidio. Povijest Jadrana: more i njegova civilizacija. Prijevod Anita Buhun. Zagreb: Srednja Europa, 2022.
  3. Goldstein, Ivo – Grgin, Borislav. Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku. Zagreb: Novi liber 2006.
  4. Ostrogorski, Povijest Bizanta 324. – 1453. Prijevod Marina Miladinov i Kiril Miladinov. Zagreb: Golden marketing, 2006. (za opću orijentaciju!)
  5. Todorova, Maria. Imaginarni Balkan. Prijevod Karmela Cindrić. Zagreb: Naklada Lijevak, 2015.
  6. Zecevic, Nada and Daniel Ziemann, eds. The Oxford Handbook of Medieval Central Europe. New York: OUP, 2022. (odabrani fragmenti!)

Dopunska literatura

  1. Abulafia, David. The Great Sea: A Human History of the Mediterranean. London: Allen Lane- Penguin Group, 2011.
  2. Berend, Nora. At the Gate of Christendom: Jews, Muslims and „pagans“ in medieval Hungary, c. 1000 – c. 1301. Cambridge: Cambridge University Press, 2001.
  3. Calic, Marie-Jeaninne. The Great Cauldron: A history of Southeastern Europe. Translated by Elizabeth Janik. Cambridge, MA – London, 2019.
  4. Curta, Florin. Eastern Europe in the Middle Ages (500-1300). 2 vols. Leiden and Boston: Brill (=Brill’s Companion to European History 19), 2019.
  5. Fine, John V. A. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: The University of Michigan Press, 1991.
  6. Fine, John V. A. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor: The University of Michigan Press, 1994 (first paperback edition).
  7. Hanák, Péter (ur.), Povijest Mađarske. Zagreb: Barbat, 1995.
  8. Hitti, Filip. Istorija Arapa. Prijevod Petar Pejčinović. Sarajevo: Veselin Masleša, 1988 (drugo fototipsko izdanje)
  9. Horden, Peregrine and Nicholas Purcell. The Corrupting Sea: A Study of Mediterranean History. Oxford: Willey-Blackwell, 2000.
  10. Horden, Peregrine and Nicholas Purcell. The Boundless Sea: Writing Mediterranean History. Abingdon: Routledge, 2020.
  11. Howard, Douglas. A History of the Ottoman Empire. Cambridge: Cambridge University Press, 2017.
  12. Riley Smith, Jonathan Simon Christopher. Križarski ratovi. Prijevod Mijo Pavić. Split: Verbum, 2007.
  13. Skoblar, Magdalena. Byzantium, Venice and the Medieval Adriatic. Cambridge: CUP, 2021.