Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Suvremena autobiografija

ISVU: 266164•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij je posvećen suvremenom autobiografskom pisanju od 1990-ih godina do danas, s fokusom na tekstove društveno marginaliziranih autora i autorica. Istražit će se teorijske distinkcije između autobiografije, pripovijedanja u prvom licu, autofikcije, autoteorije, memoara, dnevnika itd. te pokazati kako ih konkretni autobiografski tekstovi kombiniraju i povezuju. Primarna literatura izabrana je za analizu kako zbog formalnih razloga (odnos autobiografskog diskursa s fikcijom i teorijom, problem svjedočenja, problem nepouzdanog pripovijedanja, individualno i kolektivno pisanje) tako i zbog svog sadržaja (rod, klasa, rasa, seksualnost, trauma, obitelj, povijest itd.). Polazeći od primjera suvremenog autobiografskog diskursa, pokušat će se predstaviti i analizirati aktualne rasprave o značenju i svrsi književnosti, poput granice zbilje i fikcije, odnosa estetike i politike, pitanja „autentičnosti“ pripovijedanja, reprezentacije, a/političnosti pripovijedanja o osobnom iskustvu te komercijalnosti/komodifikacije autobiografskog diskursa. Stalno imajući na umu artificijelnu prirodu svakog teksta, pa tako i autobiografskog, koji u tom smislu ne nudi izravan uvid u postojeće životno iskustvo već ga proizvodi, kolegij će problematizirati inferioran kulturni status autobiografskog pisanja te preispitati tko i na koji način ima pravo govoriti o sebi i čija će se priča prihvatiti kao istina.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij
  2. Autobiografski diskurs – teorijski problemi
  3. Chris Kraus: I Love Dick
  4. Kate Zambreno: Heroines
  5. Paul Preciado: Testo Junkie / Testo Yonqui
  6. Maggie Nelson: The Argonauts
  7. Hervé Guibert: Prijatelju koji mi nije spasio život; Citomegalovirus
  8. Edouard Louis: Preobrazba: metoda; Tko je ubio mog oca
  9. Annie Ernaux: Godine; Događaj
  10. Svetlana Aleksijevič: Černobilska molitva
  11. Ocean Vuong: Na Zemlji smo nakratko predivni
  12. Claudia Rankine: Citizen: An American Lyric
  13. Alison Bechdel: Fun Home / Are You my Mother?
  14. Divna Zečević: Život kao voda hlapi: izbor iz dnevnika 1961-2006. (ulomci)
  15. Zaključak i evaluacija kolegija

Ishodi učenja

  1. Navesti i objasniti glavna pitanja i probleme teorije autobiografije.
  2. Koristiti teorijski alat teorije autobiografije u samostalnoj analizi autobiografskih tekstova.
  3. Povezati probleme suvremenog autobiografskog pripovijedanja sa stanjem književnog polja.
  4. Provesti samostalno istraživanje na temelju postojeće stručne literature i prezentirati rezultate u pisanom ili usmenom obliku.

Metode podučavanja

Predavanja i seminari.

Metode ocjenjivanja

Prisutnost na nastavi, čitanje zadane literature, sudjelovanje u raspravama, usmeno izlaganje, esej.

Obavezna literatura

  1. Lauren Fournier, Autotheory as Feminist Practice in Art, Writing, and Criticism, The MIT Press, Cambridge, MA i London, 2021.
  2. Leigh Gilmore, The Limits of Autobiography. Trauma and Testimony, Cornell University Press, Ithaca i London, 2001.
  3. Modern Confessional Writing. New Critical Essays, ur. Jo Gill, Routledge, New York i London, 2006.
  4. Marija Ott Franolić, Dnevnik ustremljen nedostižnom. Svakodnevica u ženskim zapisima. Disput, Zagreb, 2016.
  5. Mirna Velčić, Otisak priče. Intertekstualno proučavanje autobiografije, August Cesarec, Zagreb, 1991.
  6. Andrea Zlatar, Ispovijest i životopis, Antibarbarus, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

  1. Sara Ahmed, The Cultural Politics of Emotion, Routledge, New York i London, 2004.
  2. Sara Ahmed, The Promise of Happiness, Duke University Press, Durham i London, 2010.
  3. Lauren Berlant, Cruel Optimism, Duke University Press, Durham i London, 2011.
  4. Judith Butler, Raščinjavanje roda, Šahinpašić, Sarajevo, 2005. Prev. Jasmina Husanović.
  5. Adriana Cavarero, Relating Narratives. Storytelling and Selfhood, Routledge, New York i London, 2000. Prev. Paul A. Kottman.
  6. Didier Eribon, Povratak u Reims, Multimedijalni institut i Sandorf, Zagreb, 2019, prev. Milena Ostojić.
  7. Lada Čale Feldman i Ana Tomljenović, Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam, Zagreb, 2012.
  8. Melissa Febos, Body Work. The Radical Power of Personal Narrative, Catapult, New York, 2022.
  9. Shoshana Felman, What Does a Woman Want? Reading and Sexual Difference, The Johns Hopkins University Press, Baltimore i London, 1993.
  10. Rita Felski, Literature after Feminism, The University of Chicago Press, Chicago i London, 2003.
  11. Audre Lorde, Sister Outsider, Ten Speed Press, New York, 2007.
  12. Toril Moi, Seksualna/tekstualna politika, AGM, Zagreb, 2007. Prev. Maša Grdešić.
  13. Virginia Woolf, Vlastita soba, Centar za ženske studije, Zagreb, 2003. Prev. Iva Grgić.
  14. Kate Zambreno, Heroines, Semiotext(e), Los Angeles, 2012.
  15. Andrea Zlatar, Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
Opća povijest književnosti: Suvremena autobiografija