Komparativna književnost: Hrvatski književni barok

Nastavnici

• Kristina Grgićizv. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Konstitucija kolegija – uvod
2. Definicija baroka i barokne poetike
3. Predstavnici baroka u europskoj književnosti I
4. Predstavnici baroka u europskoj književnosti II
5. Varijante hrvatskoga književnog baroka, poetički nazori baroknih pisaca
6. Lirika I
7. Lirika II
8. Hrvatski barokni ep I
9. Hrvatski barokni ep II
10. Religiozna poema
11. Komična poema
12. Hrvatska barokna drama I
13. Hrvatska barokna drama II
14. Zaključna razmatranja
15. Evaluacija

Ishodi učenja

1. definirati pojam baroka kao stila i epohe u povijesti europske književnosti, te prepoznati i opisati njegova temeljna obilježja
2. prepoznati i opisati pojavu i temeljna obilježja baroka u hrvatskoj književnosti
3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih hrvatskih baroknih tekstova i njihovoj usporedbi sa srodnim pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije, kao i tipološke analogije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u epohi baroka

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Primarna: Dva epa (Osman i drugi tekst po izboru), dvije poeme, dvije drame i izbor lirskih pjesama.
2. E. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1971.1, 1998.2 (poglavlje o manirizmu)
3. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Split, 1997. (poglavlja: „Hrvatska epika u doba baroka“, „Stil hrvatske barokne epike“, „Kompozicija i epski svijet Osmana“, „Tasso i hrvatski ep“)
4. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.
5. Milivoj Solar, „Barok“, u: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003.
6. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split, 1979.
7. Pavao Pavličić, „Manirizam i barok: jedno ili dvoje“, u: Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, 1988., ili u: Poetika manirizma, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura

1. Ivana Brković, Političko i sveto: identitet prostora i prostori identiteta u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, HAZU, Zagreb – Dubrovnik, 2018. (relevantna poglavlja po izboru)
2. Dani hvarskoga kazališta 4. XVII. stoljeće, Split, 1977. (dva članka po izboru: J. Torbarina, N. Kolumbić, P. Pavličić, Lj. Schiffler, N. Batušić)
3. Dani hvarskoga kazališta 20. Hrvatsko barokno pjesništvo. Dubrovnik i dalmatinske komune, ur. N. Batušić i dr., Split, 1994. (dva članka po izboru: Z. Kravar, R. Bogišić, M. Tomasović, Lj. Schiffler, P. Pavličić, N. Frndić)
4. Hrvatski književni barok, ur. Dunja Fališevac, Zagreb, 1991. (dva članka po izboru)
5. Dunja Fališevac, Ivan Bunić Vučić, Zagreb, 1987.
6. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 2007. (poglavlja: „Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća“, „Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća“)
7. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Zagreb, 2007. (dva članka po izboru: „Granice mimesisa, granice fantastike: drukčija bića u književnosti staroga Dubrovnika“, „Sveto za profano: sveti Vlaho kao politički simbol u književnosti staroga Dubrovnika“, „Književno opremanje stana: barokni petrarkizam u hrvatskoj književnosti“, „Gundulićev 'varšavski pakt' (Polonofilski ideologemi i mitologemi u hrvatskoj baroknoj književnosti)“, „Zavođenje sjajem i raskoši (Opisi svečanosti u dubrovačkoj baroknoj epici)“)
8. Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, 1988. (dva članka po izboru: K. Budor, J. Ciglar-Žanić, D. Fališevac, S. Prosperov Novak, J. Tarle)
9. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVII. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2015. (dva članka po izboru: D. Fališevac, L. Čale Feldman, L. Škopljanac i M. Sindičić-Sabljo)
10. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2018. (članci F. Ferluga-Petronio i M. Sindičić-Sabljo)
11. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975. (dva poglavlja po izboru)
12. Zoran Kravar, Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu, Zagreb, 1980.
13. Zoran Kravar, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln, 1991.
14. Zoran Kravar, „Jedan dijeljeno s tri: acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića“ + „Hrvatska lirika 17. i 18. stoljeća“ (dostupno na stranicama Odsjeka)
15. Renate Lachmann, Metamorfoza činjenica i tajno znanje: o ludama, mostovima i drugim fenomenima, prir. i prev. Davor Beganović, Zagreb – Sarajevo, 2007. (poglavlja: „Hvalospjev ljepoti u pjesništvu Ivana Bunića“, „Motiv prolaznosti i njegovo oblikovanje u Đurđevićevim Uzdasima Mandalijene pokornice“), ili Od ljubavi do nostalgije, Zagreb, 2015. (članak po izboru iz prvoga dijela [„Dubrovačka književnost“] + „Još jednom o ulozi oksimorona“)
16. Pavao Pavličić, Barokni stih u Dubrovniku, Dubrovnik, 1995. (uvodno i zaključno poglavlje)
17. Pavao Pavličić, „Barokni pakao“, u: Barokni pakao, Zagreb, 2003. + Pavao Pavličić, „Starija hrvatska književnost u svjetlu suvremenih pristupa“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, 2008.
18. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Zagreb, 2006. (dva poglavlja po izboru: „Ivan Gundulić“, „Petar Zrinski“, „Matijaš Magdalenić“, „Ignjat Đurđević“)
19. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru – „Petar Zrinski“, „Pavao Ritter Vitezović“)
20. Perivoj od slave, ur. Tomislav Bogdan i dr., Zagreb, 2012. (dva članka po izboru: I. Brković, R. Lachmann, M. Tatarin)
21. Ivan Slamnig, „Razvoj stiha u 17. stoljeću“, u: Hrvatska versifikacija, Zagreb, 1981. + „Neke specifične crte hrvatske barokne poezije“, u: Disciplina mašte, Zagreb, 1965.