Opća povijest književnosti: Razdoblja književne povijesti 2
ISVU: 81430•6 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za komparativnu književnost
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Upoznati studente s osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se temeljna književnopovijesna razdoblja od razdoblja romantizma. U pristupu svakom književnom razdoblju studenti se upoznaju s pripadnom poetikom (implicitnom ili eksplicitnom), kao i prevladavajućim žanrovskim sistemom i paradigmatskim djelima/autorima.
Sadržaj
- Uvod
- Engleski romantizam: W. Wordsworth – Sunovrati, Opatija Tintern
- Njemački romantizam: E. T. A. Hoffmann, Pješčuljak
- Realizam: Dostojevski, Zapisi iz podzemlja
- Realizam i naturalizam: Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora)
- Simbolizam: Rimbaud, Poezija
- Proza esteticizma: J. Conrad, Srce tame
- Avangarda – F. T. Marinetti: „Manifest futurizma“
- Od imažizma do T. S. Eliota. Pusta zemlja (poema) + Tradicija i individualni talent (esej)
- Modernistička proza. Kafka, Proces
- Modernistička drama i kazalište. Beckett, Svršetak igre
- Postmodernistička proza: J. L. Borges, Aleph i Pierre Menard, pisac Don Quijotea (novele u zbirkama Aleph i Izmišljaji)
- Metafikcija: Paul Auster, Stakleni grad (u: Newyorška trilogija)
- Zaključna diskusija
- Ispit
Ishodi učenja
- Nabrojiti razdoblja povijesti svjetske književnosti, opisati njihove glavne značajke, navesti predstavnike te njihova ključna djela
- Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
- Primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji kanonskih djela europske i svjetske književnosti
- Samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
Metode podučavanja
Predavanje i seminarska nastava
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit
Obavezna literatura
- Solar, Milivoj. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden Marketing, 2003.
- Frano Čale et al. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga. Mladost: Zagreb, 1974-1982. – mjesta koja pokrivaju cjelokupan opus autora s popisa primarne literature
Dopunska literatura
- Freud, Sigmund. Pojam jeze u književnosti i psihologiji. Prev. Danijela Tkalec. Zagreb: Scarabeus-naklada, 2010.
- Bobinac, Marijan. Uvod u romantizam. Zagreb : Leykam international, 2012.
- Žmegač, Viktor. „Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“, u: Povijesna poetika romana, Zagreb: Matica hrvatska, 2004. (str. 210-226).
- Finney, Gail. „Ibsen and feminism“, u: The Cambridge Companion to Ibsen, Cambridge: Cambridge University Press, 1994.
- Friedrich, Hugo. „Rimbaud“, u: Struktura moderne lirike, Zagreb: Stvarnost, 1989.
- Solar, Milivoj. „Anticipacija i destrukcija – Joseph Conrad: Srce tame“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 89-112).
- Calinescu, Matei. „Ideja avangarde“, u: Lica moderniteta. Zagreb: Stvarnost, 1988. (str. 95-114).
- Bowra, S. M. „T. S. Eliot, The Waste Land“, u: Nasleđe simbolizma / Stvaralački eksperiment, Beograd: Nolit, 1970.
- Solar, Milivoj. „Paradoksi tumačenja – Franz Kafka, Proces“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 655-686).
- Fischer-Lichte, Erika. „Igre svršetka i kraja svijeta“, u: Povijest drame 2, Zagreb: Disput, 2010. (str. 200-212)
- Solar, Milivoj. „Aleph.“ u: Retorika postmoderne. Zagreb: Matica hrvatska, 2005. (str. 24-38).
- Waugh, Patricia. „What is metafiction…“, u: Metafiction, The Theory and Practice of Self-Conscious Fiction, London; New York: Methuen, 1984. (str. 1-19).