Preskoči na glavni sadržaj

Baštinske zajednice

ISVU: 266155•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) do umjetnika i drugih kreativaca.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje - značenje pojma zajednica
  2. Farska povelja i određenje baštinskih zajednica
  3. Pojam participacije u kontekstu paradigmi kulturnih politika
  4. Teorijski okvir participacije u kulturi i baštini
  5. Suradnički i sudionički modeli u kulturnoj baštini
  6. Suradnički baštinski projekti - odabrani primjeri
  7. Baštinski stručnjaci kao zajednica
  8. Udruživanje nestručnjaka u području baštine (udruge, građanske inicijative)
  9. Suradničko i sudioničko upravljanje baštinom
  10. Odnosi među baštinskim zajednicama
  11. Koncept kulturnih i kreativnih industrija u baštini
  12. Kreativne suradnje u baštinskom sektoru
  13. Umjetničko-baštinske suradnje
  14. Novi naručitelji – model sudjelovanja u umjetnosti i baštini u javnom prostoru
  15. Zaključna diskusija i vrednovanje kolegija

Ishodi učenja

  1. Usporediti djelovanje različitih baštinskih zajednica
  2. Kritički prosuditi modele sudioništva i suradništva u baštinskom djelovanju
  3. Utvrditi i usporediti načine i razloge suradništva i sudioništva u formiranju baštinskih zajednica
  4. Odabrati specifičnu baštinsku zajednicu i kritički prosuditi njezino djelovanje u kontekstu participativnih praksi

Metode podučavanja

Predavanja, seminari, diskusije

Metode ocjenjivanja

Seminarski radovi i pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo«, čl. 2b, Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske, 5 (2007.), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_05_5_68.html
  2. Laurajane SMITH (2012). All Heritage Is Intangible: Critical Heritage Studies and Museums. Amsterdam: Reinwardt Academie, Amsterdamse Hogeschool voor de Kunsten.
  3. Stefan BERGER, Bella DICKS & Marion FONTAINE (2020) ‘Community’: a useful concept in heritage studies?, International Journal of Heritage Studies, 26 (4): 325-351, DOI:10.1080/13527258.2019.1630662
  4. Ioannis POULIOS (2014),"Discussing strategy in heritage conservation", Journal of Cultural Heritage Management and Sustainable Development, 4 (1):16 – 34, http://dx.doi.org/10.1108/JCHMSD-10-2012-0048
  5. Miklošević, Željka »Cause-Based Participative Relationships in Heritage Management«, u: Heritage, 6/2 (2023.), 1824–1838, DOI: https://doi.org/10.3390/heritage6020097.
  6. Nina SIMON (2010) The Participatory Museum. Santa Cruz: Museum 2.0, odabrana poglavlja
  7. Arno VAN DER HOEVEN (2020) “Valuing Urban Heritage Through Participatory Heritage Websites: Citizen Perceptions of Historic Urban Landscapes.” Space and Culture 23 (2): 129–148. https://doi.org/10.1177/1206331218797038
  8. Mar GAITÁN, Esperanza VILLUENDAS & Laya TARGA (2025) “Bridging Creative Industries and Museums: Collaborative Pathways for Sustainable Development.” Heritage 8 (4): 140. https://doi.org/10.3390/heritage8040140

Dopunska literatura

  1. Vlatka Lemić, Povezivanje umjetnosti i baštine – kreativna interpretacija arhivskih izvora
  2. Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, Projektna studija. 2015. Zagreb: Ekonomski Institut Zagreb
  3. Sherry R. ARNSTEIN (1969) A Ladder of Citizen Participation, Journal of the American Institute of Planners, 35 (4): 216-224, DOI: 10.1080/01944366908977225