Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Razdoblja književne povijesti 2

ISVU: 81430•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati studente s osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se temeljna književnopovijesna razdoblja od razdoblja romantizma. U pristupu svakom književnom razdoblju studenti se upoznaju s pripadnom poetikom (implicitnom ili eksplicitnom), kao i prevladavajućim žanrovskim sistemom i paradigmatskim djelima/autorima.

Sadržaj

  1. Uvod
  2. Engleski romantizam: W. Wordsworth – Sunovrati, Opatija Tintern
  3. Njemački romantizam: E. T. A. Hoffmann, Pješčuljak
  4. Realizam: Dostojevski, Zapisi iz podzemlja
  5. Realizam i naturalizam: Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora)
  6. Simbolizam: Rimbaud, Poezija
  7. Proza esteticizma: J. Conrad, Srce tame
  8. Avangarda – F. T. Marinetti: „Manifest futurizma“
  9. Od imažizma do T. S. Eliota. Pusta zemlja (poema) + Tradicija i individualni talent (esej)
  10. Modernistička proza. Kafka, Proces
  11. Modernistička drama i kazalište. Beckett, Svršetak igre
  12. Postmodernistička proza: J. L. Borges, Aleph i Pierre Menard, pisac Don Quijotea (novele u zbirkama Aleph i Izmišljaji)
  13. Metafikcija: Paul Auster, Stakleni grad (u: Newyorška trilogija)
  14. Zaključna diskusija
  15. Ispit

Ishodi učenja

  1. Nabrojiti razdoblja povijesti svjetske književnosti, opisati njihove glavne značajke, navesti predstavnike te njihova ključna djela
  2. Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  3. Primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji kanonskih djela europske i svjetske književnosti
  4. Samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku

Metode podučavanja

Predavanje i seminarska nastava

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Solar, Milivoj. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden Marketing, 2003.
  2. Frano Čale et al. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga. Mladost: Zagreb, 1974-1982. – mjesta koja pokrivaju cjelokupan opus autora s popisa primarne literature

Dopunska literatura

  1. Freud, Sigmund. Pojam jeze u književnosti i psihologiji. Prev. Danijela Tkalec. Zagreb: Scarabeus-naklada, 2010.
  2. Bobinac, Marijan. Uvod u romantizam. Zagreb : Leykam international, 2012.
  3. Žmegač, Viktor. „Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“, u: Povijesna poetika romana, Zagreb: Matica hrvatska, 2004. (str. 210-226).
  4. Finney, Gail. „Ibsen and feminism“, u: The Cambridge Companion to Ibsen, Cambridge: Cambridge University Press, 1994.
  5. Friedrich, Hugo. „Rimbaud“, u: Struktura moderne lirike, Zagreb: Stvarnost, 1989.
  6. Solar, Milivoj. „Anticipacija i destrukcija – Joseph Conrad: Srce tame“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 89-112).
  7. Calinescu, Matei. „Ideja avangarde“, u: Lica moderniteta. Zagreb: Stvarnost, 1988. (str. 95-114).
  8. Bowra, S. M. „T. S. Eliot, The Waste Land“, u: Nasleđe simbolizma / Stvaralački eksperiment, Beograd: Nolit, 1970.
  9. Solar, Milivoj. „Paradoksi tumačenja – Franz Kafka, Proces“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 655-686).
  10. Fischer-Lichte, Erika. „Igre svršetka i kraja svijeta“, u: Povijest drame 2, Zagreb: Disput, 2010. (str. 200-212)
  11. Solar, Milivoj. „Aleph.“ u: Retorika postmoderne. Zagreb: Matica hrvatska, 2005. (str. 24-38).
  12. Waugh, Patricia. „What is metafiction…“, u: Metafiction, The Theory and Practice of Self-Conscious Fiction, London; New York: Methuen, 1984. (str. 1-19).