Povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu predaje se od 1878. godine kada je Izidor Kršnjavi održao uvodno predavanje na Stolici za povijest umjetnosti i arheologiju. Stoga studij povijesti umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu s pravom nazivamo najstarijim strukovnim studijem u našoj zemlji, ali i okosnicom razvoja povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, nastao kao dio šire kulturne inicijative Josipa Jurja Strossmayera i Franje Račkoga. Njegov životni vijek dobrim dijelom prati opće razvojne linije struke kao znanstvene discipline, s time da ga je od početka obilježilo djelovanje istaknutih predavačkih osobnosti, od prvaka koji su krajem XIX. i početkom XX. st. u zajedništvu s arheološkom strukom dali temelje visokoškolskom obrazovanju povjesničara umjetnosti (I. Kršnjavi, J. Brunšmid), do onih koji su u razdoblju između dva svjetska rata pod dominantnim utjecajem Bečke škole povijesti umjetnosti znatno unaprijedili znanstvenu metodologiju i nastavnu djelatnost (A. Schneider, V. Hoffiller, P. Knoll.). Među njima se posebno ističe Artur Schneider; formiranjem samostalnoga Seminara za povijest umjetnosti (1928.) i širenjem područja poučavanja na do tada rubna razdoblja (srednji vijek, manirizam, barok) i na nacionalne spomenike, on je dao osobit pečat čitavom tom razdoblju.

Od samih početaka studij je bio neposredno vezan uz muzejsku praksu i očuvanje spomeničke baštine i općenito kulturnoga nasljeđa, isprva u kontinentalnoj, a potom i u jadranskoj Hrvatskoj. Nakon Drugoga svjetskoga rata – u skladu s razvojem povijesti umjetnosti kao discipline – zbivaju se temeljne promjene unutar programa studija na zagrebačkom Sveučilištu. Novi naraštaj zagrebačkih profesora povijesti umjetnosti (G. Gamulin i M. Prelog) osnivaju nove katedre i time omogućuju metodološki strože i sveobuhvatnije pristupe povijesnoumjetničkim istraživanjima i temama. Oni se prvenstveno ogledaju u obradi nacionalne umjetničke baštine. Grgo Gamulin sudjelovao je u osnutku Društva povjesničara umjetnosti i znanstvenog časopisa Peristil, jedne od najvažnijih stručnih i znanstvenih tribina. Zajedno sa svojim asistentima (R. Putar, V. Horvat-Pintarić, R. Ivančević), Gamulin i Prelog predano su sudjelovali u životu struke i izvan Odsjeka, oblikujući svojim javnim istupima i likovnom kritikom dinamičnu scenu hrvatske suvremene umjetnosti i njezine recepcije u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Otvorenost prema novim idejama, novim metodologijama i novim medijima odrazila se i na život struke i na sâm program studija povijesti umjetnosti. Tako je, primjerice, na inicijativu Gamulina i Preloga 1960. godine potaknut osnutak Instituta za povijest umjetnosti i arheologiju, koji je otvorio novo poglavlje u znanstvenom istraživanju hrvatskoga kulturnoga naslijeđa, a zalaganjem Vere Horvat-Pintarić tijekom reorganizacije studija sredinom sedamdesetih pored tradicionalnih katedri – za stari, srednji i novi vijek te metodiku nastave – osniva se i Katedra za vizualne komunikacije i dizajn.

Djelatnost Odsjeka u posljednjim desetljećima odlikuje se intenzivnim pomlađivanjem nastavnoga kadra uključenoga u niz već započetih aktivnosti Odsjeka. Odsjek tako od sredine devedesetih godina XX. stoljeća organizira znanstvene skupove Dani Cvita Fiskovića, jedini stručni i znanstveni skup takve vrste u Hrvatskoj. Također, Odsjek izdaje i zbornik skupa Dani Cvita Fiskovića, te niz drugih publikacija. U skladu s potrebama za usavršavanjem nastavnoga programa, Odsjek za povijest umjetnosti krajem devedesetih uvodi izborne kolegije, kao začetak veće specijalizacije budućih znanstvenika, nastavnika i konzervatora. S moderniziranim programom koji trenutno čini jednaki broj izbornih i obvezatnih kolegija, Odsjek je spremno dočekao reformu visokog školstva po načelima Bolonjskoga procesa. U posljednja dva desetljeća pri Odsjeku organizirani Poslijediplomski studij povijesti umjetnosti koji je do sada kroz niz generacija upisalo nekoliko stotina studenata iz čitave Hrvatske, a pridružili su im se i polaznici iz susjednih država, što je potvrdilo ne samo punu opravdanost njegova osnutka već i središnju ulogu koju u znanstvenom i nastavnom smislu Odsjek za povijest umjetnosti u Zagrebu ima. S dvadeset i četiri nastavnika, od kojih su dvadeset i jedan doktori znanosti, Odsjek i danas, nakon gotovo sto i trideset godina od osnutka, i kadrovski i logistički predstavlja središnju ustanovu za naobrazbu budućih stručnjaka, znanstvenika i nastavnika u Hrvatskoj i regiji.

Bogata tradicija, mnogobrojne generacije studenata proizašlih i formiranih na zagrebačkom Odsjeku za povijest umjetnosti te znanstvena i nastavna reputacija njegovih nastavnika, uz više puta iskazanu spremnost za trajnim usavršavanjem i poboljšanjem studija nesumnjivo predstavljaju jasan iskaz njegovih trenutnih mogućnosti i sposobnosti. U slijedu zajedničkih normi integracijskih procesa europskoga visokoga školstva, naš će studij i dalje sustavno njegovati svoje tradicije – razvoj pristupa u suglasju sa suvremenim znanstvenim metodama i poznavanje nacionalnih značajki baštine – posebnosti identiteta koje namjerava ugraditi u buduće naraštaje i u njegov daljnji stručni život, koji – kao i onaj sâmoga Odsjeka – očekuje potreba cjeloživotnog obrazovanja.

Jana Šola Bakotić, tajnica Odsjeka

Kabinet: C-103

tel./fax: 01/4092-144

Radno vrijeme za studente: 9:00 – 12:00

Dnevna stanka: 12:00 – 12:30

ISVU koordinator za prijediplomski studij: izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

ISVU koordinator za diplomski studij: izv. prof. dr. sc. Maja Zeman

ECTS/Erasmus+ koordinator: izv. prof. dr. sc. Ana Marinković

Povjerenik za kvalitetu Odsjeka: prof. dr. sc. Nikolina Maraković

Satničar: v. asist. dr. sc. Maja Žvorc

Web administrator: Jana Šola Bakotić, tajnica Odsjeka

Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni)

Od ak. god. 2024./2025. trogodišnji sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti izvodi se prema izmijenjenom studijskom programu. Izmijenjeni studijski program koncepcijski se naslanja na dosadašnji prijediplomski studij u tome da osigurava temeljna znanja struke, dajući uvid u metode, povijest i teoriju povijesti umjetnosti te kronološki pregled stilskih mijena i pojava od antike do suvremenosti, kao i specifične probleme vezane za arhitekturu, slikarstvo i skulpturu te zaštitu kulturne baštine.

Struktura studija i dodatne informacije za studente dostupni su u dokumentu na poveznici: Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti – studijski program od ak. god. 2024./2025.

Studenti koji su zaključno s ak. god. 2023./2024. upisali prijediplomski studij povijesti umjetnosti studij nastavljaju sukladno trogodišnjem programu koji su upisali, a koji će se u punom opsegu (uključujući i izborne kolegije) izvoditi zaključno s ak. god. 2025./2026.

Studenti koji nisu ispunili obaveze (“starog”) studijskog programa koji se nakon 2025./2026. neće izvoditi imaju mogućnost prelaska na izmijenjeni studijski program, ili završetak studija prema studijskom programu koji su upisali uz obvezu upisa i polaganja zamjenskih kolegija izmijenjenoga studijskoga programa. Detalji uvjeta prelaska ili završetka studija po “starom” programu navedeni su u dokumentu na poveznici: Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti – izvedba izmijenjenog studijskog programa od ak. god. 2024./2025. – informacije za studente “staroga” programa

Trajanje studija: šest semestara

Uvjeti upisa: razredbeni postupak za upis na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U prijediplomskom ciklusu kroz obavezne i izborne kolegije predaju se temeljna znanja struke što čini jezgru studija. U jezgri studija program slijedi kronološki pristup povijesti umjetnosti i problemima vezanima uz arhitekturu, slikarstvo i skulpturu, pa su tako stilske, tipološke i kulturno-povijesne pojave razložene susljedno, od antike do suvremenosti. Nadalje, jezgra studija u prvom i u šestom semestru predviđa uvid u metode i historiografiju povijesti umjetnosti, te u specifične probleme zaštite spomenika. Svi kolegiji završavaju ispitom i ocjenom.

Izvedbeni plan nastave u aktualnoj akademskoj godini dostupan je putem ECTS paketa Filozofskog fakulteta.

Završenim prijediplomskim studijem povijesti umjetnosti prvostupnik/prvostupnica može raditi na manje zahtjevnim stručnim poslovima kao suradnik u kulturnim djelatnostima u turizmu i medijima. Student završetkom prijediplomskog studija raspolaže temeljnim stručnim znanjima iz povijesti umjetnosti koja mu omogućavaju nesmetani nastavak studija povijesti umjetnosti na diplomskoj razini, odnosno prelazak na neku drugu srodnu humanističku disciplinu na Filozofskom fakultetu, odnosno na Sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

Obavezni kolegiji

Izborni kolegiji

Izborni kolegiji tijekom preddiplomskoga studija povijesti umjetnosti biraju se iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti. Svi izborni kolegiji su jednosemestralni.

Studenti preddiplomskoga studija povijesti umjetnosti od II. semestra upisuju po jedan izborni kolegij u svakom semestru.

Tipovi izbornosti:

Obrazac za odobrenje upisa izbornih predmeta (horizontalna mobilnost)

Završni ispit reformiranog prijediplomskog studija povijesti umjetnosti

Akademske godine 2026./27. počinje se izvoditi treća godina reformiranog prijediplomskog studija povijesti umjetnosti. Prema studijskom programu reformiranog studija u šestom semestru studenti polažu završni ispit koji nosi 2 ECTS.

Ispitu je moguće pristupiti nakon polaganja svih ostalih ispita prijediplomskog studija povijesti umjetnosti.

Forma ispita: usmeni ispit pred tročlanim povjerenstvom; svaki student dobiva 3-5 pitanja (reprodukcije likovnih djela), s mogućnošću podpitanja

Sadržaj ispita: prepoznavanje likovnog djela (naziv djela, autor/“škola“, lokalitet/mjesto čuvanja, datacija); primjena stečenih znanja u analizi i interpretaciji

Nositelji: svi nastavnici Odsjeka u znanstveno-nastavnim zvanjima

Izvođači: svi nastavnici Odsjeka

Ocjena: položio/nije položio

Termini ispita: unutar redovitih i izvanrednih ispitnih rokova

Početkom ak. god. 2026./27. na Omegi će biti otvoren kolegij pod nazivom Završni ispit gdje će se nalaziti ispitni materijali (fond slika, ukupno oko 150).

Diplomski studij povijesti umjetnosti

Izvedbeni plan

Jednopredmetni studij:

Dvopredmetni studij:

1. Uvjeti za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti

Uvjet za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti je završen preddiplomski studij povijesti umjetnosti. Iznimno studij mogu upisati i prvostupnici drugih srodnih studija ukoliko su prošli provjeru u okviru kvalifikacijskog postupka. Tim se studentima mogu propisati razlikovni kolegiji s preddiplomskog studija.

2. Smjerovi i moduli

Diplomski studij ima dva smjera, nastavnički i istraživački. Istraživački smjer diplomskoga studija ima četiri modula:

Od ak. god. 2015./2016. u okviru upisnog postupka na diplomski studij provodi se upis smjerova i modula. Pravo odabira modula pristupnici stječu ovisno o prosjeku ocjena na završenom preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti ili likovne kulture.

Redoslijed obaveznih kolegija modula (od ak. god. 2016./2017.) određen je izvedbenim planom svakoga modula.

Obavezni kolegiji modula istraživačkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti:

Modul Umjetnost antike i srednjeg vijeka

Modul Umjetnost renesanse i baroka

Modul Moderna i suvremena umjetnost

Modul Konzervatorstvo

Studenti koji su diplomski studij istraživačkoga smjera povijesti umjetnosti upisali prije ak. god. 2016./2017. sami određuju redoslijed upisivanja kolegija tijekom I., II. i III. semestra diplomskoga studija, ovisno o upisanom modulu i semestru izvođenja pojedinog kolegija. Obavezni kolegiji za pojedini modul su na popisu kolegija diplomskoga studija označeni zvjezdicom (*).

Ukupan broj ECTS-a: 120 ECTS jednopredmetni / 60 ECTS dvopredmetni

Jednopredmetni diplomski studij istraživačkoga smjera

Tijekom diplomskoga studija povijesti umjetnosti student je dužan ostvariti 120 ECTS-a:

Odslušani kolegiji moraju odgovarati sljedećoj strukturi:

Moduli 1-3

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 55 ECTS.

Modul 4

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 55 ECTS.

Dvopredmetni diplomski studij istraživačkoga smjera

Tijekom diplomskoga studija povijesti umjetnosti student je dužan ostvariti 60 ECTS-a:

Odslušani kolegiji moraju odgovarati sljedećoj strukturi:

Moduli 1-3

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 15 ECTS

Modul 4

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 10 ECTS.

Struktura studija i uvjeti prijave diplomskoga rada na određenom modulu za studente koji su upisali prvu godinu istraživačkoga smjera diplomskoga studija prije ak. god. 2015./2016.

Jednopredmetni studij: najmanje 12 kolegija (60 ECTS) mora biti iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti, uz uvjet: najmanje po 2 kolegija iz svakog modula; najmanje 4 kolegija iz modula na kojem student namjerava pisati diplomski rad (od toga 3 obavezna kolegija toga modula).

Dvopredmetni studij: najmanje 6 kolegija (30 ECTS) mora biti iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti, uz uvjet: najmanje po jedan kolegij iz svakog modula; najmanje 3 obavezna kolegija iz modula na kojem student namjerava pisati diplomski rad.

Dvopredmetni diplomski studij nastavničkog smjera

Studenti dvopredmetnoga nastavničkoga smjera u dvije godine studija trebaju ostvariti 45 ECTS-a na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Organizirani kolegiji nastavničkoga smjera unutar Odsjeka za povijest umjetnosti obavezni su za sve studente nastavničkoga smjera i zajedno s diplomskim radom iznose 30 ECTS bodova:

Studenti su obavezni pohađati i položiti 3 izborna kolegija (iz ponude istraživačkoga smjera diplomskoga studija) na Odsjeku za povijest umjetnosti (15 ECTS), svaki iz različitoga modula.

Studenti su obavezni pohađati i kolegije nastavničkih kompetencija iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika, a prema programu Centra. Popis kolegija i obavijesti o upisu na kolegije dostupni su na mrežnim stranicama Centra za obrazovanje nastavnika.

Pri upisivanju izbornih kolegija iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti i kolegija iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika studenti nisu uvjetovani redoslijedom upisa kolegija, nego sami mogu organizirati svoje obaveze uz što ravnomjerniju raspodjelu ECTS bodova po semestrima.

3. Studijski savjetnik

Student dvopredmetnog i jednopredmetnog diplomskog studija povijesti umjetnosti može odabrati (nije obaveza) studijskog savjetnika tijekom prvog tjedna nastave I. semestra diplomskoga studija medu svim članovima Odsjeka koji sudjeluju u nastavi na diplomskom studiju. Svaki nastavnik može ograničiti broj studenata kojima je savjetnik na pet studenata godišnje. Studijski savjetnik pruža sve informacije vezane uz interesno područje studenta, savjetuje izbor kolegija, upućuje na dopunsku literaturu te mogući jednosemestralni boravak na inozemnom sveučilištu. Rad studijskog savjetnika odvija se tijekom redovnih konzultacija, ili prema dogovoru.

4. Terenska nastava

Terenska nastava odgovara satnici vježbi na kolegijima s pojedinog modula. Organizira se ili kao jedna višednevna terenska nastava na razini modula (za sve kolegije koji pripadaju tom modulu) ili kao više kraćih, ovisno o dogovoru nastavnika na pojedinom modulu.

Studenti mogu sudjelovati na terenskim nastavama više modula. Polaznici poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti mogu se priključiti terenskoj nastavi diplomskog studija.

5. Prijava diplomskoga rada

5.1 Postupak prijave diplomskoga rada

Diplomski rad izrađuje se u okviru smjera i modula koji je student upisao na početku studija. Tijekom trećega semestra diplomskoga studija studenti su dužni odabrati mentora i dogovoriti temu diplomskoga rada. Mentor radi popis prihvaćenih kandidata i tema koja u jednoj akademskoj godini može brojati najviše pet diplomanata, što uključuje i komentorstva. Kada se kvota zadovolji, lista se zatvara i studenti čekaju službene prijave tema.

Student službeno prijavljuje diplomski rad na odobrenje Vijeću Odsjeka za povijest umjetnosti do kraja trećeg semestra diplomskoga studija, prema posebnim uputama i terminima pravovremeno objavljenima na internetskim stranicama Odsjeka. Ukoliko teme budu odbijene ili na Vijeću budu usvojene primjedbe, nije odbijeno mentorstvo nego student prilagođava temu.

5.2 Uvjeti za prijavu diplomskoga rada na modulima istraživačkoga smjera

Do trenutka prijave rada krajem trećeg semestra studenti dvopredmetnoga studija trebaju imati najmanje tri prijavljena ili već odslušana i položena obavezna kolegija (15 ECTS-a) upisanoga modula. U slučaju da do kraja trećeg semestra nema zadovoljen taj uvjet student može u dogovoru s mentorom prijaviti obavezni kolegij modula u četvrtom semestru studija. Također, u dogovoru s mentorom student može već tijekom trećeg semestra prijaviti jedan odabrani kolegij izvan modula, ali i na bilo kojem drugoj studijskoj grupi Fakulteta ako je kolegiji izravno vezan za temu planiranoga diplomskoga rada. U tom slučaju ciljanoga i s mentorom dogovorenoga kolegija, a koji odobri Vijeće Odsjeka, taj kolegij mu se računa kao kolegij modula. Studenti jednopredmetnoga studija moraju imati najmanje četiri prijavljena ili već odslušana i položena kolegija (20 ECTS-a) upisanog modula (od toga tri obavezna kolegija modula).

Student prijavljuje diplomski rad ispunjavanjem predviđenoga obrasca koji predaje u tajništvu Odsjeka, na kojem navodi:

Na redovitoj sjednici Odsjeka u veljači tekuće akademske godine Vijeće Odsjeka raspravlja o predloženim temama, raspoređuje mentorstva te do početka četvrtoga semestra prihvaća i na internetskoj stranici Odsjeka objavljuje konačnu listu kandidata, tema i mentora. Nakon što je tema diplomskoga rada prijavljena i odobrena na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti, mentor je upisuje studentu u indeks.

6. Diplomski rad

Diplomski rad se oblikuje prema Uputama za prijavu, izradu i obranu diplomskog rada na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrenima na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti dana 18. listopada 2016. godine.

ECTS bodovi za diplomski rad: 15 ECTS (istraživački smjer), odnosno 5 ECTS (nastavnički smjer)

Ukupan broj ECTS-a za jedinstveni diplomski rad (diplomski rad koji se prijavljuje na oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji) iznosi 15 za studij povijesti umjetnosti + ECTS bodovi za diplomski rad propisani na drugom odsjeku.

Diplomski praktikum – podrazumijeva zajedničke sastanke mentora i njegovih diplomanata (10 sati), a rad obuhvaća konzultacije, pomoć i upute pri izradi diplomskog rada i prezentacije samostalnih istraživanja na temu diplomskog rada. Diplomski praktikum se ne upisuje u indeks, ali je svaki student obavezan odraditi diplomski praktikum unutar 15 ECTS-a koje nosi diplomski rad.

Diplomski rad se brani nakon odslušanoga četvrtog semestra diplomskog studija – nakon ljetnoga i jesenskoga ispitnog roka tekuće akademske godine (obrane diplomskih radova u pravilu se održavaju tri puta godišnje, tijekom prvog tjedna nakon ispitnih rokova).

Obrani diplomskog rada nije moguće pristupiti bez potvrde o svim položenim ispitima.

Obranu diplomskog rada provodi tročlano povjerenstvo koje sastavlja zapisnik o tijeku obrane i ocjenjuje rad.

Nakon završenog studija studenti stječu naslov magistar/magistra povijesti umjetnosti, odnosno magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti.

*Diplomski rad je sastavni dio diplomskog studija povijesti umjetnosti i stoga student da bi stekao diplomu magistra/magistre povijesti umjetnosti ili magistra/magistre edukacije povijesti umjetnosti mora obraniti diplomski rad i na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Akademski naziv završenog studenta: magistar/magistra povijesti umjetnosti; magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti

Kompetencije: Usvajanje stručnih kompetencija i znanja povijesti umjetnosti za stručni i istraživački rad unutar različitih profila struke (znanstveni, muzejsko-galerijski, konzervatorski). Izvršavanjem obaveza nastavničkog modula studenti se osposobljavaju za održavanje nastave iz predmeta Likovne umjetnosti, Povijesti umjetnosti i srodnih predmeta u srednjim školama.

Mogućnosti zapošljavanja: Stječe se mogućnost zaposlenja u znanosti, obrazovanju (fakulteti, savjetnička mjesta), konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture i Hrvatskom restauratorskom zavodu. Također, stručnjaci tog profila mogu raditi u ostalim tijelima državne i regionalne uprave vezanima za gospodarenje te očuvanje kulturne i umjetničke baštine, u muzejskim i galerijskim institucijama te elektroničkim i tiskanim medijima, kao i u svim ostalim djelatnostima društvenog i javnog života vezanima za očuvanje, oblikovanje i promociju vizualnog identiteta Republike Hrvatske. Završetkom nastavničkog smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti, magistri/magistre edukacije povijesti umjetnosti mogu se zaposliti u gimnazijama i srednjim strukovnim školama kao nastavnici, u muzejskim i galerijskim institucijama kao muzejski pedagozi te u svim ostalim djelatnostima vezanima za obrazovanje.

Završetak prijediplomskog studija

Kada student položi sve ispite propisane studijskim programom te stekne minimalno 90 ECTS bodova na studiju povijesti umjetnosti, treba:

Ispuniti online obrazac:

Obrazac za završetak prijediplomskog studija – dvopredmetni studij

Obrazac se ispunjava online i završava tipkom Predaj. Student će dobiti povratni e-mail (provjerite spam pretinac) pod naslovom Studentska služba – obrazac za završetak preddiplomskog studija kojim se potvrđuje da je Obrazac ispunjen i predan. Isti e-mail potrebno je proslijediti u Tajništvo Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr).

Hodogram završetka studija te sve dodatne informacije i obveze, studentima su dostupne na sljedećoj poveznici Studentske službe Fakulteta .

Završetak diplomskog studija

Prije obrane diplomskog rada i nakon položenih ispita i ispunjenih svih studijskih obaveza, student/ica treba:

1. ispuniti online obrazac:

Molba za pristup obrani diplomskog rada – jednopredmetni studij

ili

Molba za pristup obrani diplomskog rada – dvopredmetni studij

Nakon predaje obrasca student/ica će dobiti povratni e-mail sa sadržajem obrasca (obavezno provjeriti spam poštu). Pristigli e-mail potrebno je proslijediti u Tajništvo Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr).

Nakon toga, student će dobiti povratni e-mail ovjere predmetnog obrasca, koji je obavezan proslijediti imenovanom mentoru/ici, u protivnom neće moći pristupiti obrani diplomskog rada.

2. Izvršiti prijavu obrane diplomskog rada putem Studomata (ISVU), na jedan od ponuđenih rokova (rokovi su uneseni na svaki 1. u mjesecu, a točan datum obrane rada unosi se naknadno).

Nakon obrane diplomskog rada student/ica je dužan u tajništvo Odsjeka odmah predati Zapisnik o obrani diplomskog rada te ispuniti online obrazac:

Molba za izdavanje potvrde o završetku diplomskog studija – jednopredmetni studij

ili

Molba za izdavanje potvrde o završetku diplomskog studija – dvopredmetni studij

Nakon predaje obrasca student/ica će dobiti povratni e-mail sa sadržajem obrasca (obavezno provjeriti spam poštu). Pristigli e-mail potrebno je proslijediti u Tajništvo Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr).

Tajništvo Odsjeka ovjereni elektronski obrazac prosljeđuje Studentskoj službi, te studenta/icu stavlja u ‘cc’ predmetnog e-maila kako bi bio/la obaviješten/a o dostavi obrasca nadležnoj službi.

Izjavu o pohrani diplomskog rada i diplomski rad u elektronskom obliku, studenti nakon obrane diplomskog rada sami pohranjuju u Repozitorij Knjižnice Fakulteta ODRAZ.

Upute diplomantima nalaze se na sljedećoj poveznici Knjižnice  https://knjiznica.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2021/09/ODRAZ-upute_za_studente.pdf

Sve dodatne informacije te pojedinosti oko daljnjeg postupka studentima su dostupne na sljedećoj poveznici Studentske službe Fakulteta.