Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine zajedno s osnivanjem Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 2024/2025. slavi veliku 150. godišnjicu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je i u Austro-Ugarskoj Monarhiji, i prvoj Jugoslaviji, i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i drugoj Jugoslaviji, a sada djeluje u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji u sve više globaliziranom svijetu.

Kao što su njegovim pokretanjem osnovane Katedra za povijest opću i Katedra za povijest hrvatsku, Odsjek za povijest do danas razvija specijalizacije za lokalnu, nacionalnu i regionalnu te europsku i svjetsku povijest. Zajedno sa Zavodom za hrvatsku povijest (osnovanom kao Institut za hrvatsku povijest 1971. godine) i kontinuirano povećavajući broj nastavnika i znanstvenika, Odsjek za povijest ima u Hrvatskoj najveći broj specijalista za sva povijesna razdoblja, i to iz nacionalne, regionalne i opće povijesti. U to ulaze i specijalizacije iz pomoćnih povijesnih znanosti, metodike nastave povijesti i didaktike povijesti te teorije i metodologije povijesne znanosti. Stoga na Odsjeku danas djeluje sedam katedri: Katedra za hrvatsku povijest, Katedra za svjetsku povijest srednjeg vijeka, Katedra za svjetsku povijest novog vijeka, Katedra za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe, Katedra za staru povijest, Katedra za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije, Katedra za metodiku nastave povijesti.

Iz postojećih katedri proizlaze programi prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija povijesti koji pokrivaju sva povijesna razdoblja. Nakon općeg prijediplomskog studija slijede nastavnički i istraživački smjer diplomskog studija (s modulima stare, srednjovjekovne, ranonovovjekovne te moderne i suvremene povijesti), a zatim poslijediplomski doktorski studiji predmoderne te moderne i suvremene povijesti. Njihovi programi zasnivaju se na dugoj tradiciji tih studija na kojima su diplomirali, magistrirali i doktorirali brojni povjesničari i povjesničarke iz Hrvatske i regije.

Osim za sva povijesna razdoblja i usmjerenja izdvojena u naslovima katedri, Odsjek za povijest nudi specijalizacije i za brojne historiografske pristupe: politička i diplomatska, socijalna i ekonomska, kulturna i intelektualna historija, vjerska i vojna povijest, povijest svakodnevnice i historijska antropologija, povijest emocija i historijska imagologija, povijest žena i rodna povijest, historijska demografija i urbana povijest, ekohistorija i komparativna historija, javna povijest i studiji nacija i nacionalizma. Snažan se naglasak stavlja i na terensku nastavu, koja se redovito održava na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja, a izvanredno i u udaljenijim zemljama euromediteranskog prostora.

Zbog toga Odsjek za povijest nudi historiografsku širinu i inovativnost kao malo koji studij povijesti u Hrvatskoj i susjedstvu. Tomu treba pridodati i mogućnost upisa dvopredmetne kombinacije s jednim od 33 druga studija na Filozofskom fakultetu. Posebno pak treba istaknuti integrirani sveučilišni studij povijesti i geografije nastavničkog smjera koji Odsjek za povijest izvodi u suradnji Odsjekom za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Svemu tome ide u prilog i prepoznatljiva intelektualna tradicija Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu.

Jedna od odlika Odsjeka za povijest u posljednja dva desetljeća je razgranata studentska djelatnost i različite zajedničke aktivnosti nastavnika i studenata. U posljednjih petnaest godina povijest je na Odsjeku diplomiralo ukupno 1290 studenata.

Na Odsjeku za povijest radili su neki od prvih hrvatskih profesionalnih povjesničara i povjesničarki, među kojima je i niz vodećih ličnosti hrvatske historiografije od 19. do 21. stoljeća. Neki među njima bili su rektori Sveučilišta u Zagrebu, dekani Filozofskog fakulteta te se i danas nalaze na važnim društvenim funkcijama, surađuju s lokalnim zajednicama i organizacijama civilnog društva i kontinuirano su prisutni u medijima.

Kao dugogodišnji predvodnici hrvatske historiografije, upravo su profesori i znanstvenici s Odsjeka za povijest objavili neke od najpoznatijih knjiga hrvatske historiografije, kao što su Povijest hrvatska Tadije Smičiklasa, Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara Ferde Šišića, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku i Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku Nade Klaić, Počeci moderne Hrvatske i Prema hrvatskome građanskom društvu Mirjane Gross te niz prijelomnih knjiga u svojim područjima koje i danas objavljuju povjesničari i povjesničarke s Odsjeka za povijest. Isto tako, zbirka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu jedna je od najvažnijih povijesnih zbirki u Hrvatskoj.

Danas je Odsjek za povijest dio ne samo hrvatske nego i međunarodne historiografije. Snažan internacionalni karakter vidljiv je u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i gostujućih predavanja inozemnih znanstvenika, sudjelovanju u međunarodnim projektima te razmjenama studenata i predavača preko programa Erasmus, Ceepus i drugih međunarodnih mreža. Veliki dio nastavnika i znanstvenika s Odsjeka za povijest studirao je i stipendijski ili istraživački boravio u inozemstvu te ima mnoge međunarodne kontakte.

Sve to čini Odsjek za povijest najstarijim i najutjecajnijim povijesnim odsjekom u Hrvatskoj, s najvećim brojem specijalista za sva povijesna razdoblja i mnoge inovativne historiografske pristupe. Odlikuje se dugom tradicijom, ali i time što uspijeva biti uvijek nov, drugačiji i suvremen. 

Više o razvoju Odsjeka kroz povijest, zajedno s popisom svih njegovih bivših djelatnika vidi u radu Filipa Šimetina Šegvića objavljenom u sklopu monografije 150 godina Filozofskoga fakulteta (FF Press 2024).

Zavod za hrvatsku povijest

Dugoročna tendencija stvaranja organizacijske podloge za hrvatsku historiografiju koja bi omogućila umrežavanje i povezivanja različitih postojećih institucija urodila je plodom kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu donio 12. veljače 1971. odluku o osnivanja Instituta za hrvatsku povijest. Bio je to vrhunac napora da se na modernim osnovama nastavi razvijati hrvatska historiografija. Isprva je Institut za hrvatsku povijest okupio velik broj povjesničara iz Zagreba i drugih hrvatskih središta. Prvi vršitelj dužnosti direktora bio je ugledni povjesničar Ljubo Boban, a predsjednik znanstvenoga vijeća Instituta Bogdan Krizman. 

Kao samostalna znanstvena ustanova Institut za hrvatsku povijest djelovao je do 1974., pri čemu je prolazio kroz različite etape transformacije unutar Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. ustalilo se novo ime – Zavod za hrvatsku povijest, i to kao dio Odsjeka za povijest.

Kasnije su u sklopu ustrojnih jedinica utemeljeni:

Centar za ekonomsku i socijalnu povijest

Centar za suvremenu hrvatsku povijest

Centar za komparativnohistorijske studije (od 2007. fakultetska ustrojbena jedinica)

Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti (jedini još djeluje unutar Zavoda).

Radovi Zavoda za hrvatsku povijest

Krajem 1971. pokrenut je prvi broj povremene edicije Radovi Instituta za hrvatsku povijest (glavni urednik Ivan Kampuš). Časopis se kasnije nastavlja pod imenom Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Do danas je izašlo više od 50 brojeva. Trenutačni urednik časopisa je doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić.

Radovi Zavoda za hrvatsku povijest danas je interdisciplinarni znanstveni časopis koji objavljuje znanstvene i stručne priloge s područja povijesnih i srodnih humanističkih znanosti, napose arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije i antropologije. 

Za digitalizirane brojeve Radova kao i za upute za autore vidi na stranicama časopisa na portalu Hrčak: https://hrcak.srce.hr/radovi-zhp

Monografije nastavnika Odsjeka

Profesori i znanstvenici s Odsjeka za povijest objavili su kroz povijest neke od najpoznatijih knjiga hrvatske historiografije. Novije monografije koje potpisuju trenutni nastavnici Odsjeka uključuju

Anušić, Nikola. U sjeni Velikoga rata: Pandemija španjolske gripe 1918.–1919. u sjevernoj Hrvatskoj: metodološki izazovi demografske analize. Zagreb: Srednja Europa, 2015.

Galović, Tomislav. Branko Fučić: okvir djela – trenuci života. Malinska: Općina Malinska-Dubašnica, 2025.

Gračanin, Hrvoje. Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju: od konca 4. do konca 11. stoljeća. Zagreb: Plejada, 2011.

Grisonic, Maja, Nikola Cesarik, David Štrmelj i Inga Vilogorac Brčić. Calpurnia and the Egyptian Deities in Caska on the Island of Pag. Zagreb: FF Press, 2025.

Jakovina, Tvrtko. Budimir Lončar: od Preka do vrha svijeta. Zaprešić: Fraktura, 2020.

Janković, Branimir. Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma. Zagreb: Srednja Europa, 2016.

Klasić, Hrvoje. Mika Špiljak: revolucionar i državnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.

Kursar, Vjeran. Croatian Levantines in Ottoman Istanbul. Istanbul: The Isis Press, 2021.

Ograjšek Gorenjak, Ida. Opasne iluzije: rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa, 2014.

Petrić, Hrvoje. Nikola VII. Zrinski Čakovečki: Snovi prekinuti u lovu. Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu; Zrinska garda Čakovec; Zrinski d.d., 2026.

Piccolomini, Enea Silvio. Pripovijest o dvoje zaljubljenih. Uredila, komentirala i prevela Maja Tabak Demo. Zagreb: Latina et Graeca, 2022.

Previšić, Martin. Tito’s Gulag: A History of the Prison Island of Goli Otok. Translated by Desmond Maurer and Johannah Maurer. Stanford, CA: Stanford University Press, 2025.

Sikirić Assouline, Zvjezdana i Melita Vukina. Hrvatsko pučko školstvo 19. stoljeća i zagrebačka Sramotna knjiga. Zagreb: Školska knjiga; FF Press, 2024.

Štefanec, Nataša. Država ili ne: ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici. Zagreb: Srednja Europa, 2011.

Šute, Ivica. Kibici „Purgera”: fenomen „Građanski” i njegovi kibici: između masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu. Zagreb: FF press, 2022.

Tomašegović, Nikola. Moderno ili narodno? Modernistički pokret u Hrvatskoj na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa, 2024.

Vedriš, Trpimir. Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru. Zagreb: Leykam International, 2019.

Zečević, Nada i Daniel Ziemann, ur. The Oxford Handbook of Medieval Central Europe. Oxford: Oxford University Press, 2022.

Ispitne rokove za akademsku godinu 2025./2026. možete provjeriti u sljedećoj datoteci.

Raspored predavanja prijediplomskih i diplomskih kolegija možete provjeriti OVDJE.

Akademski kalendar za tekuću godinu možete provjeriti OVDJE.

Studentski predstavnici (ak. god. 2025./2026.)

1. godina prijediplomskog studija: Rima Marić (rsurla@m.ffzg.hr)

      zamjenica: Ana Tumir (atumir@m.ffzg.hr)

2. godina prijediplomskog studija: Adam Sitar (asitar@m.ffzg.hr)

      zamjenik: Ivan Turkalj (iturkalj1@m.ffzg.hr)

3. godina prijediplomskog studija: Patrik Peica (ppeica@m.ffzg.hr)

      zamjenica: Olivera Bračika (Ibracika@m.ffzg.hr)

1. godina diplomskog studija: -

      zamjenik:  -

2. godina diplomskog studija: -

      zamjenik:-

Mentori nastavnici

Prijediplomski studij: 

jednopredmetni i dvopredmetni: dr. sc. Filip Budić (fbudic@ffzg.hr)

Diplomski studij:

nastavnički smjer: dr. sc. Nikola Tomašegović (ntomaseg@ffzg.hr)

istraživački smjer – stara povijest: dr. sc. Boris Olujić (bolujic@ffzg.hr)

istraživački smjer – srednjovjekovna povijest: dr. sc. Tomislav Galović (tgalovic@ffzg.hr)

istraživački smjer – ranonovovjekovna povijest: dr. sc. Marko Šarić (msaric2@m.ffzg.hr)

istraživački smjer – ranonovovjekovna povijest: dr. sc. Filip Šimetin Šegvić (phillip.simetinsegvic@gmail.com)

ISHA Zagreb

Klub studenata povijesti – ISHA Zagreb studentska je udruga koja djeluje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i koja je član Međunarodnog udruženja studenata povijesti (International Students of History Association – ISHA) i Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta (SSUFF) Sveučilišta u Zagrebu.

Vidi više na Facebooku i Instagramu kluba studenata povijesti ISHA.

Pro Tempore

Časopis studenta povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Pro tempore pokrenut je 2003. godine, po čemu je treći najstariji studentski časopis u Hrvatskoj (nakon časopisa Lucius i Epulon). Prvi glavni urednik časopisa bio je Ivan Dujmić, student povijesti Odsjeka za povijest. Izdavač časopisa je do 2020./21. bio Klub studenata povijesti – ISHA Zagreb, a od tada ulogu izdavača preuzima Odsjek za povijest. Do danas je izašlo ukupno 17 brojeva. Časopis izlazi i danas, a glavni urednik je Matija Pudić.

Vidi više na web-stranicama Časopisa.

Klub studenata povijesti "Spartak"

 Klub studenata povijesti „Spartak“ studentska je udruga koja okuplja studente povijesti i srodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a i šire, s naglaskom na interdisciplinarno proučavanje povijesti. Organizira razne edukativno-zabavne aktivnosti poput studentskih simpozija, čitalačkih klubova, tribina i sličnih radionica, kao i tradicionalne Spartakijade – zabavnog skupa povijesne tematike na kojem su dobrodošli povjesničari i studenti svih studijskih grupa. Spartakov rad zasniva se na principima direktne demokracije  – načela da svaki član ima jednako pravo odlučivanja o radu, aktivnostima i vodstvu Kluba. Mogućnost učlanjenja i aktivnog rada imaju svi studenti neovisno o studiju, godini studiranja i razini studija – svi su dobrodošli!

Vidi više na instagram stranici Kluba.