Projekt ima tri središnja znanstveno-istraživačka cilja te dva praktična cilja:

Prvi cilj (C1) je istražiti konstrukciju značenja i procesiranje općeg apstraktnog vokabulara s obzirom na njegovu karakterističnu sociokulturnu situiranost. Taj će se cilj ostvariti kroz nekoliko specifičnih koraka/ciljeva:

(C1.1) utvrditi načine na koje jezična arhitektura utječe na zaključivanje o značenju apstraktnih riječi

(C1.2) ekscerpirati, kodirati i analizirati apstraktne riječi i konstrukcije iz odabranih udžbenika različitih predmetnih područja

(C1.3) oblikovati i objaviti iscrpnu bazu podataka na temelju dobivenih rezultata

(C1.4) eksperimentalnom metodom istražiti receptivni i produktivni vokabular učenika osnovnih i srednjih škola.

Drugi cilj (C2) je ispitati mehanizme pobuđivanja čitateljske znatiželje generiranjem informacijskih praznina te strategije de/kodiranja implicitnih, nedorečenih i dvosmislenih značenja u javnom online diskursu kojem su izloženi mladi. Taj će se cilj ostvariti kroz nekoliko specifičnih koraka/ciljeva:

(C2.1) istražiti mehanizme pobuđivanja čitateljske pažnje i znatiželje iz perspektive suvremenih lingvističkih teorija te povezanih teorija iz područja psihologije, kognitivne znanosti, znanosti o medijima i dr.

(C2.2) izraditi i objaviti javno dostupan korpus naslova iz izabranih online medija s anotacijom jezičnih strategija generiranja informacijskih praznina

(C2.3) temeljem horizontalne i vertikalne analize korpusa utvrditi i istražiti obilježja i zastupljenost jezičnih strategija generiranja informacijskih praznina u uzorcima naslova iz izabranih medija

Treći cilj (C3) je analizirati strukturne i jezične razlike između sažetaka književnih djela koje izrađuju ljudi i onih koje generiraju veliki jezični modeli (LLM), uz primjenu računalnih metoda za usporedbu njihovih formalnih obilježja. Taj će se cilj ostvariti kroz nekoliko specifičnih koraka/ciljeva:

(C3.1) prikupiti uzorak sažetaka književnih djela izrađenih od strane ljudi te generirati usporedive sažetke pomoću najmanje dvaju velikih jezičnih modela, uz primjenu preporučenih strategija oblikovanja upita za učinkovitu upotrebu LLM-ova

(C3.2) primijeniti računalne metode za analizu duljine rečenica, leksičke raznolikosti i sličnosti tekstova radi utvrđivanja formalnih razlika u načinu oblikovanja sažetaka

(C3.3) evaluirati potencijalne prednosti i ograničenja upotrebe LLM-ova kao podrške čitateljskom razumijevanju književnih tekstova.

Četvrti (C4), praktični cilj projekta je razviti, izraditi i objaviti javno dostupne resurse proizašle iz provedenih projektnih istraživanja.

Peti (C4), također praktični cilj je primijeniti rezultate projekta na obrazovni sustav održavanjem radionica za učenike i učitelje i objavljivanjem edukativnih materijala (C5).

Znanstveno-istraživački i praktični ciljevi projekta i aktivnosti u skladu su sa 7 posebnih ciljeva predviđenih Katalogom ciljeva i pokazatelja: 1.1. Povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju; 1.6. Unaprjeđenje istraživačke infrastrukture: izrada jednog javno dostupnog korpusa i jedne javno dostupne baze podataka; 1.7. Doprinos otvorenoj znanosti: objavljivanje javno dostupnih znanstvenih članaka i monografija, podataka proizašlih iz provedenih istraživanja (baza podataka i korpus); 1.8. Jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada: suradnja stručnjaka raznih profila kao i suradnja s dionicima obrazovnog sustava (AZOO) i javnim knjižnicama (KGZ); 1.8. Jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada: objavljivanje jedne znanstvene i jedne popularnoznanstvene monografije; 2.1. Poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti: održavanje četiriju radionica za učitelje i učenike osnovnih i srednjih škola, kao i suradnja s dionicima obrazovnog sustava (AZOO) i javnim knjižnicama (KGZ), izrada baza podataka i korpusa za učenike i učitelje te objavljivanje edukativnog popularnoznanstvenog e-letka; 4.6. Popularizacija znanosti i umjetnosti: objavljivanje popularnoznanstvene monografije i edukativnog e-letka.

Projekt se sastoji od tri segmenta koji se logično nadograđuju dopunjujući jedan drugi. Prvi je segment teorijski, drugi eksperimentalni, a treći se tiče digitalne transformacije hrvatskog znanstvenog prostora, osobito u društveno-humanističkim znanostima

Prva će se dva dijela projekta, teorijski i eksperimentalni, odvijati dijelom sukcesivno, a dijelom usporedno, zato što je planirano da se u prvoj godini rada pretraži i analizira sva dostupna literatura vezana uz specifična istraživačka pitanja i ciljeve navedene u nastavku te se napišu dva metalingvistička znanstvena rada (od čega će jedan biti rad u časopisu, a drugi poglavlje knjige), no istovremeno će početi i prikupljanje konkretnih primjera za eksperimentalna istraživanja te će se s tim istraživanjima započeti tijekom druge godine provedbe projekta. Istodobno, u sklopu trećeg cilja provest će se analiza formalnih i jezičnih obilježja sažetaka književnih djela koje su izradili ljudi i onih koje generiraju veliki jezični modeli (LLM-ovi). U pripremnoj fazi odabrat će se književni tekstovi, prikupiti sažeci dostupni u javnim izvorima te generirati usporedni AI-sažeci primjenom najmanje dvaju modela i preporučenih strategija oblikovanja upita. U izvedbenoj fazi provest će se računalna analiza duljine rečenica, leksičke raznolikosti i tekstualne sličnosti radi utvrđivanja obrazaca u strukturiranju sažetaka. Dobiveni rezultati koristit će se za procjenu obrazovne primjenjivosti LLM-generiranih sažetaka i njihovu potencijalnu upotrebu u nastavi književnosti.

Eksperimentalni će se segment projekta sastojati od dva dijela, pripremnog i izvedbenog. U pripremnom će se dijelu: (1) prikupiti podaci o pojedinačnim riječima i konstrukcijama općeg apstraktnog vokabulara, primarno u udžbeničkim tekstovima, te će se oblikovati korpus natuknica za bazu podataka koja će se u drugom dijelu projekta doraditi i objaviti te poslužiti kao resurs za provođenje eksperimenata tijekom provođenja projekta; (2) izraditi korpus naslova s izabranih internetskih portala koje čitaju mladi, koji će se u izvedbenom dijelu projekta koristiti kao resurs za provođenje istraživanja (korpusne analize). Naime, istraživanje predviđeno projektnim planom osmišljeno je u skladu s metodološkim postavkama korpusnopragmatičke analize (Aijmer & Ruhlemann 2015; Karlić & Bago 2021) koja zahtijeva izradu custom-made korpusa naslova s anotacijom na pragmatičkoj razini (obilježja referencijalnosti, diskursne deiktičnosti, inferencijalnosti, dvosmislenosti, nejasnosti i dr.). U pripremnom će se dijelu prikupiti građa za potrebe izrade korpusa te će se na temelju lingvističke analize njihova uzorka osmisliti koncept korpusa, popis kategorija koje će u njemu biti anotirane te će se pripremiti upute za anotatore. Nakon provedene anotacije slijedi programiranje i objavljivanje korpusa.

U provedbenom dijelu projekta predviđeno je da se: (1) uz pomoć psihologa i sociologa uključenih u istraživanje eksperimentalno ispita utjecaj obrazovanja i načitanosti na procesiranje riječi i konstrukcija pronađenih u udžbenicima u populacijama specifično odabranima za ovo istraživanje; (2) utvrde jezični generatori informacijskih praznina u online medijima koje mladi čitaju na temelju analize korpusa izrađenog u prethodnoj fazi te da se odrede njihove vrste i zastupljenost, kao i da se analiziraju strategije de/kodiranja implicitnih, nedorečenih i dvosmislenih značenja koje iziskuje interpretacija naslova s informacijskom prazninom.

Na kraju, u segmentu posvećenom digitalnoj transformaciji oblikovat će se i javno objaviti: (1) iscrpna baza riječi i konstrukcija koje pripadaju općem apstraktnom vokabularu potrebnom za razumijevanje udžbeničkih tekstova, ali i drugih tekstova dostupnih mladima tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog razdoblja. Ta će se baza sastojati od popisa riječi i konstrukcija s detaljnim objašnjenjima (u obliku rječničkih definicija) i primjerima upotrebe; (2) korpus s uzorcima naslova iz izabranih internetskih portala s iscrpnom anotacijom jezičnih sredstava u službi generiranja informacijskih praznina. Korpus će uključivat će uzorke od po 500-1000 primjera s najmanje s tri portala i bit će popraćen priručnim popularno-znanstvenim e-letkom za učenike, učitelje i šire čitateljstvo.

Sva su tri istraživačka segmenta povezana zajedničkim ciljem određivanja psiholoških i društvenih odrednica koje utječu na čitateljsku pismenost te detektiranjem prostora za intervencije u obrazovni sustav kojima će se mlade osposobiti za ravnopravno i kritičko sudjelovanje u javnom prostoru i društvenom životu.

Voditelj projekta

prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić, apstantic@ffzg.unizg.hr