Projekt se temelji na četiri ključna cilja:

1. Teorijska obrada fenomena govora mržnje

Prvi cilj projekta jest sustavno obraditi i teorijski opisati fenomen govora mržnje. To podrazumijeva identifikaciju i klasifikaciju različitih tipova govora mržnje, uz detaljan opis njihovih jezičnih, retoričkih i stilskih obilježja. Posebna će se pozornost posvetiti analizi takozvanog prikrivenog govora mržnje (engl. soft hate speech), kao specifične i sveprisutne pojavnosti u javnoj komunikaciji. Fenomenu govora mržnje pristupit će se interdisciplinarno, iz jezične, stilističke, retoričke, politološke, povijesne i pravne perspektive. Takav sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup osigurat će čvrste teorijske temelje za daljnju analizu javnog diskursa te provedbu empirijskih istraživanja.

2. Analiza hrvatskog javnog diskursa

Drugi cilj usmjeren je na analizu hrvatskog javnog diskursa s ciljem identificiranja različitih oblika govora mržnje, s posebnim naglaskom na prikriveni govor mržnje, osobito u medijskom i političkom kontekstu. Analize će provoditi interdisciplinarni tim stručnjaka koji će, svaki iz svoje domene, pristupiti prikupljanju i interpretaciji podataka. Rezultati će se potom objedinjavati i međusobno uspoređivati radi dobivanja cjelovite slike o pojavnosti i obilježjima govora mržnje. Također, predviđena je komparativna analiza s međunarodnim javnim diskursom, kako bi se utvrdile sličnosti i razlike u trendovima pojavnosti govora mržnje.

3. Empirijsko istraživanje percepcije govora mržnje

Treći cilj odnosi se na empirijsko ispitivanje percepcije govora mržnje među konzumentima hrvatskoga javnog diskursa. Poseban će se naglasak staviti na utvrđivanje u kojoj mjeri građani prepoznaju govor mržnje, osobito prikrivene oblike. Cilj je dobiti uvid u opću percepciju tog fenomena, kako bi se na temelju dobivenih spoznaja – u kombinaciji s analizom javnog diskursa – mogla oblikovati završna faza projekta. Ona će biti usmjerena na izradu edukativnih sadržaja, senzibilizaciju javnosti te stvaranje temelja za buduće zakonodavne okvire u području prevencije i sankcioniranja govora mržnje u javnom prostoru.

4. Implementacija rezultata kroz edukaciju i razvoj javnih politika

Završni cilj projekta obuhvaća implementaciju teorijskih, analitičkih i empirijskih spoznaja u konkretne edukativne aktivnosti i prijedloge javnih politika. Na temelju rezultata istraživanja izradit će se smjernice za edukaciju građana i stručnih aktera u području javne komunikacije, s ciljem prevencije govora mržnje i poticanja nenasilne komunikacije. Također, razvijat će se prijedlozi mjera za poboljšanje zakonodavnog okvira u svrhu učinkovitije zaštite javnog prostora od govora mržnje.

Temelj ovog projekta jest precizno definirati što podrazumijevamo pod govorom mržnje, istražiti njegove prikrivene oblike te utvrditi njegovu zastupljenost u suvremenom hrvatskom javnom diskursu. Također, važno je ispitati koliko građani prepoznaju različite oblike prikrivenog govora mržnje i kako ih doživljavaju. S obzirom na sve učestaliju pojavu govora mržnje, kao i na mogućnost da takav govor preraste u nasilno ponašanje prema određenim skupinama, nužno je temeljito ga znanstveno istražiti, analizirati i opisati. Istovremeno, ključna je edukacija svih dionika koji sudjeluju u oblikovanju javnih politika, ali i šire javnosti, kako bi se govor mržnje učinkovito spriječio.

Projekt se odvija kroz četiri godine, a svaka godina nosi specifične ciljeve, aktivnosti i ishode. Fokus je na teorijskom, analitičkom i empirijskom proučavanju govora mržnje, s naglaskom na prikrivene oblike, te na edukaciji i diseminaciji rezultata s ciljem povećanja društvene otpornosti na govor mržnje u javnom prostoru.

Prva godina: Teorijska razrada i jačanje kompetencija

U prvoj godini projekt će se usmjeriti na teorijsku sistematizaciju fenomena govora mržnje, s posebnim naglaskom na prikriveni govor mržnje (tzv. soft hate speech). Aktivnosti uključuju:

• Okupljanje renomiranih domaćih i stranih stručnjaka koji se bave ovom tematikom.

• Organizaciju radnih sastanaka i pozvanih predavanja, u cilju razmjene znanja i metodoloških pristupa.

Jedan od ključnih partnera projekta je prof. Stavros Assimakopoulos, tvorac pojma soft hate speech, koji će hrvatskim sudionicima projekta iznijeti rezultate svojih istraživanja jačanja kompetencija hrvatskih istraživača u prepoznavanju osobitosti govora mržnje

U suradnji s međunarodnim istraživačima, organizirat će se radni sastanci usmjereni na razvoj istraživačke metodologije primjenjive na hrvatski javni diskurs. Aktivnosti će obuhvatiti:

• Razmjenu iskustava između različitih zemalja.

• Analizu kulturno-povijesnih specifičnosti koje oblikuju lokalne oblike prikrivenog govora mržnje.

• Razvijanje teorijskih modela i koncepta.

Dodatno, jačat će se kompetencije mladih istraživača (doktorandica) i interdisciplinarnih suradnika (primjerice s Fakulteta političkih znanosti) u području retoričko-argumentacijske analize javnoga diskursa.

Cilj prve godine: uspostaviti teorijski okvir, osnažiti istraživački tim znanjem i osigurati interdisciplinarni pristup analizi govora mržnje.

Druga godina: Analitičko istraživanje javnog diskursa

Druga godina projekta usmjerena je na analizu javnog diskursa u kojem se pojavljuju različiti oblici govora mržnje. Glavne aktivnosti uključuju:

• Prikupljanje, pregledavanje i transkribiranje materijala: medijski nastupi, politički govori i druge javne izjave.

• Retorička i diskurzivna analiza: prepoznavanje govorničkih obrazaca, razlikovanje između uvredljivog jezika, ad hominem argumenata, diskreditacije, prikrivenog i otvorenog govora mržnje.

• Uključivanje studenata u izradu i obradu materijala, čime se dodatno razvijaju njihove analitičke i istraživačke vještine.

Rezultati će biti objavljeni u znanstvenim publikacijama u domaćim i međunarodnim časopisima.

Osim toga, projekt će se povezati s relevantnim stručnim organizacijama, poput Argumentation Community of Europe, s kojom će se organizirati znanstveni skup. Skup će biti prilika za predstavljanje teorijskih i analitičkih rezultata te za daljnje umrežavanje i interdisciplinarnu suradnju.

Cilj druge godine: razvoj i primjena analitičkih alata te publiciranje rezultata.

Treća godina: Empirijsko istraživanje percepcije publike

U trećoj godini projekt prelazi na empirijsko istraživanje percepcije govora mržnje u javnosti. Aktivnosti uključuju:

• Pripremu istraživačkih materijala (primjeri iz javnog diskursa).

• Dizajn istraživanja i izbor reprezentativnog uzorka sudionika kako bi se obuhvatile različite demografske skupine.

• Provedbu istraživanja i statističku obradu rezultata.

• Interpretaciju rezultata, s ciljem boljeg razumijevanja društvene percepcije i tolerancije na govor mržnje, osobito prikrivene oblike.

Cilj treće godine uključuje nove uvide u javne stavove, kao i objavu rezultata u znanstvenim časopisima.

Četvrta godina: Diseminacija i edukacija

Završna godina projekta usredotočena je na diseminaciju rezultata, popularizaciju teme i edukaciju ključnih dionika u društvu. Planirane aktivnosti su:

• Javna predavanja, okrugli stolovi i radionice za specifične ciljne skupine:

o Nastavnici i odgojno-obrazovni djelatnici.

o Novinari i medijski profesionalci.

o Političari i donositelji odluka.

Cilj je prevencija govora mržnje kroz širenje znanja, osnaživanje profesionalnih zajednica i razvoj alata za prepoznavanje i reagiranje na govor mržnje.

U okviru ove faze izradit će se i smjernice za oblikovanje javnih politika koje će uključivati zaključke istraživanja, pravne preporuke i preporuke za edukaciju. U njihovoj izradi sudjelovat će i pravna stručnjakinja, članica projektnog tima.

Cilj četvrte godine: širenje rezultata, edukacija i doprinos oblikovanju javnih politika.

Projekt je osmišljen kao interdisciplinarno, teorijsko, analitičko i praktično istraživanje fenomena govora mržnje, s osobitim naglaskom na njegov prikriveni oblik. Kroz četiri godine rada, projekt kombinira:

• međunarodnu suradnju,

• razvoj novih metodoloških pristupa,

• analizu stvarnog javnog diskursa,

• empirijska istraživanja,

• i edukativno-društveni angažman

Panel rasprava: Govor protiv mržnje: mediji, nevladine udruge, donositelji politika i znanstvenici o odgovornosti i društvenim promjenama

U sklopu projektnog sastanka održana je panel rasprava na kojoj su sudjelovali govornici koji se u svom profesionalnom i svakodnevnom radu, posredno ili neposredno, susreću s govorom mržnje.

1. Martina Bolšec – novinarka s višegodišnjim iskustvom i urednica Dnevnika Nove TV

2. Renata Margaretić Urlić – glasnogovornica Ministarstva kulture i medija

3. Vedrana Perišin – savjetnica Pučke pravobraniteljice, stručnjakinja specijalizirana za govor mržnje

4. Đana Luša – izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti, stručnjakinja za međunarodnu politiku

5. Davor Nikolić – izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu, stručnjak za retoriku

6. Marko Alerić – redoviti profesor na Filozofskom fakultetu, stručnjak za jezik

Panel je moderirala voditeljica projekta Gabrijela Kišiček.

Teme o kojima se govorilo uključivale su prijedloge za borbu protiv govora mržnje, mehanizme prevencije, analizu društvenih čimbenika koji utječu na rast govora mržnje. 

Rasprava je pokazala da suprotstavljanje govoru mržnje zahtijeva suradnju različitih društvenih aktera: medija koji oblikuju javni narativ, organizacija civilnog društva koje upozoravaju i reagiraju, donositelja politika koji stvaraju regulatorne okvire te znanstvene zajednice koja nudi analitičke uvide i dugoročne perspektive društvenih promjena.

Kick-off projektni sastanak 25. i 26. svibnja 2026.

Na Filozofskom fakultetu održan je prvi sastanak projektnog tima. Sastanku su prisustvovali i inozemni i domaći suradnici koji su održali izlaganja na temu govora mržnje, pristupajući tom fenomenu iz vlastitog istraživačkog područja i stručnosti. Službeni jezik sastanka bio je engleski.

Program sastanka

12:15 – 12:30 | Welcome and Opening Remarks

12:30 – 13:30 | Dr. Gabrijela Kišiček, Associate Professor, University of Zagreb Introduction to the Project: Goals, Activities, and Expected Outcomes

13: 30 – 13:40 | Ana Tretinjak, Spokesperson of the Ombudswoman office in Croatia

Hate Speech in Croatia: A Review of the ECRI Monitoring Report

13:40 – 14:40 | Dr. Dimitris Serafis, Assistant Professor, University of Groningen Is there anything 'soft' in soft hate speech?

14:40 – 15:00 | Coffee Break

15:00 – 16:00 | Dr. Álvaro Domínguez Armas, Postdoctoral Researcher, Charles University in Prague Is it really needed? Mentioning ethnicity in media headlines as hate speech

16:00 – 16:30 | Dr. Danijela Lucić, Associate Professor, University of Zagreb From Hate Speech to Hate Crime: A Sociological Analysis of Escalation

16:30 – 17:00 | Dr. Hrvoje Klasić, Associate Professor, University of Zagreb

Historical revisionism and hate speech – Croatian case study

17:00 – 17:30 | Coffee Break

17:30 – 18:30 | Roundtable Discussion Approaches to Hate Speech Research: Introducing Key Perspectives, Project Members, and Areas of Expertise

Tuesday, May 26th

13:00 – 14:00 | Dr. Martin Hinton, Associate Professor, University of Lodz Hate as Harm: a depoliticised approach to hate speech

14:00 – 14:30 | Dr. Nikolina Borčić, Assistant Professor, University of Zagreb Hate Speech and War Rhetoric

14:30 – 15:00 | Dr. Stjepan Lacković, Assistant Professor, Baltazar University The Convergence of Hate Speech and Disinformation

15:00 – 15:30 | Coffee Break

15:30 – 16:30 | Dr. Stavros Assimakopoulos, Associate Professor, University of Malta and Varieties of hate speech: Navigating the field (Online Talk)

16:30 – 17:30 | Prof. Jean Wagemans, University of Amsterdam

The Fingerprint of Hatred: Identifying and Classifying Hate Speech Through Parametric Analysis

17:30 – 18:00 | Closing Remarks Conclusions and Future Plans

Voditelj projekta

izv. prof. dr. sc. Gabrijela Kišiček, gkisicek@ffzg.unizg.hr