Davor Nikolić

Rođen u Zenici 27. studenog 1981. Opću gimnaziju završio u Mostaru, a studij kroatistike i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture upisao je u srpnju 2006., a od 2007. godine zaposlen je kao znanstveni novak/asistent na Katedri za hrvatsku usmenu književnost (znanstveni projekt Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija)). U listopadu 2013. godine obranio je doktorsku disertaciju Fonostilistički opis hrvatske usmenoknjiževne retorike, u srpnju 2014. izabran je u zvanje znanstvenoga suradnika, a od 1. srpnja 2017. zaposlen je na istoj katedri kao docent. U rujnu 2021. izabran je u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika. Sudjelovao je u brojnim terenskim istraživanjima Katedre za hrvatsku usmenu književnost, kao i u organizaciji stručnih putovanja Odsjeka za kroatistiku i Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture. Na Odsjeku za kroatistiku obavljao je ili još obavlja dužnosti ISVU koordinatora za preddiplomski i diplomski studij, a u sklopu reakreditacijskog postupka obavljao je i poslove ažuriranja podataka u sustavu MOZVAG za Preddiplomski i Diplomski studij kroatistike te Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture. Od godine 2007. redovito izvodi seminarsku nastavu na Odsjeku za kroatistiku iz kolegija Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti, Iz povijesti hrvatske usmene književnosti, Biblija i hrvatska usmena književnost te Vježbe iz književne analize i interpretacije. Izvodio je i nastavu na kolegijima Hrvatska usmena književnost u 19. stoljeću i Pregled povijesti hrvatske kulture, a na Odsjeku za fonetiku izvodio je nastavu iz kolegija Govorničke vrste. Od ljetnog semestra akademske godine 2013./14. uključen je u rad Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture, gdje izvodi vježbe i seminarsku nastavu za doktorande unutar kolegijâ Doktorska radionica: kako se piše znanstveni rad i Doktorska radionica: rad na sinopsisu. Od 2003. do 2012. bio je 18 puta mentorom na Govorničkoj školi „Ivo Škarić”, a radionice na temu retorike, argumentacije i govorničkih vještina držao je i studentima Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Tečaju za moderatore i komentatore vojnih vježbi u Obučnom središtu za međunarodne vojne operacije u Rakitju te za nastavnike hrvatskoga jezika u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Surađivao je u programima Hrvatskoga radija, Hrvatske televizije i Hrvatskoga katoličkoga radija. Obavljao je poslove stručne lekture za Nakladni zavod Globus (I. Škarić: Argumentacija; E. Roterdamski: Kršćanski vladar; Ž. Bujas: Novi englesko-hrvatski rječnik) i Filozofski fakultet (priručnici za Omegu i Moodle, priručnik za terensku nastavu iz arheologije). Član je dviju domaćih stručnih udruga: Hrvatskoga filološkoga društva (od 2003. godine) i Matice hrvatske (od 2013. godine). Od listopada 2007. do rujna 2014. bio je tajnikom, a u rujnu 2014. izabran je za potpredsjednika Hrvatskoga filološkoga društva. Bio je glavnim tajnikom Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa (Vukovar i Vinkovci, 10. – 13. rujna 2014.), predsjednikom Organizacijskoga odbora Dana Ive Škarića – Treće međunarodne znanstvene konferencije o retorici (Postira, 20. – 23. travnja 2016.), članom Organizacijskoga odbora Dana Ive Škarića 2012., 2014. i 2018., a sudjelovat će u radu Organizacijskoga odbora Sedmoga hrvatskoga slavističkoga kongresa (Šibenik, 2019.) i odlaska hrvatske delegacije na Međunarodni slavistički kongres u Beogradu u kolovozu 2018. godine. Član je sindikalnoga povjereništva Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja za Filozofski fakultet, a bio je i članom Fakultetskoga vijeća u akademskim godinama 2008./09. i 2009./10. kao jedan od predstavnika suradničkih zvanja.

Od 2007. godine upisan u Registar znanstvenika Republike Hrvatske (matični broj 295443), a od 1. srpnja iste godine suradnik na projektu Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija) (130-1300787-0789). U sklopu projekta ponajviše je radio na daljnjim terenskim istraživanjima te obradi postojeće građe (digitalizacija i katalogizacija). U listopadu 2013. godine obranio je doktorsku disertaciju Fonostilistički opis hrvatske usmenoknjiževne retorike (pod mentorstvom prof. dr. sc. Stipe Botice), u srpnju 2014. izabran je u zvanje znanstvenoga suradnika u polju filologije, a od 1. srpnja 2017. zaposlen je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Uz folkloristiku, dodatna područja stručnoga i znanstvenoga interesa predstavljaju retorika, stilistika i teorija argumentacije. Objavio je više od dvadeset autorskih ili suautorskih radova u zbornicima sa skupova i u stručnoj periodici (Govor, Narodna umjetnost, Fluminensia) te u inozemnim publikacijama te znanstvenu monografiju "Između zvuka i značenja: fonostilistički pristup hrvatskim usmenoretoričkim žanrovima" (Disput, Zagreb, 2019). Suurednik je (sa S. Boticom, J. Tomašić i I. Vidović Bolt) Zbornika radova Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa u dva sveska (Zagreb, 2016. i 2018.), (sa S. Boticom, M. Malnar Jurišić, J. Tomašić i I. Vidović Bolt) zbornika Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu (Zagreb, 2018.) i (s E. Rudan i J. Tomašić) zbornika u čast Stipi Botici Tragovi tradicije, znakovi kulture (Zagreb, 2018.). Sudjelovao je s izlaganjem na više od dvadeset međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova te je održao pet javnih predavanja. Bibliografija CROSBI: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=295443 Bibliografija FFZG: https://koha.ffzg.hr/bibliografija/639.html