Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatska usmena književnost i teorija usmenosti

ISVU: 265783•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju polaznica/polaznika u poetičkom opisu usmenih žanrova kao i u tumačenju specifičnosti usmenoknjiževne komunikacije. Osigurati temeljne metodološke kompetencije za daljnje stručno bavljenje usmenoknjiževnim fenomenima i verbalnim aspektima kulture.

Sadržaj

  1. Pojmovno određenje. Terminologija. Predaja kao transmisija.
  2. Pregled temeljnih folklorističkih teorija. Teorije usmenosti. Primarna i sekundarna usmenost.
  3. Žanrovske kategorije u usmenoj književnosti.
  4. Usmeni lirski žanrovi. Klasifikacijski modeli.
  5. Poetičke značajke hrvatske usmene lirike.
  6. Epski žanrovi. Junačke povijesne i hajdučko-uskočke epske pjesme.
  7. Epsko-lirski žanrovi. Balade i romance.
  8. Bugaršćice.
  9. Usmena pripovjedna proza. Bajka.
  10. Predaja i legenda. Kronikat, memorat, fabulat. Demonološke, etiološke i povijesne predaje. Formule vjerodostojnosti u predajama. Suvremene inačice predaja. Urbana predaja.
  11. Basna i priča o životinjama. Anegdota i vic.
  12. Teatrabilni oblici folklora. Tradicijski predstavljački žanrovi.
  13. Retorički žanrovi: basma, blagoslov, kletva, brojalica, brzalica, zdravica, hvala, rugalica. Složeni/hibridni žanrovi. Rubni retorički oblici: magijski žanrovi, pučka molitva, psovka. Suvremene inačice: stadionsko-navijački žanrovi, battle rap i sl. Retorički žanrovi u digitalnome okruženju.
  14. Paremiološki žanrovi: poslovica, izreka, zagonetka. Paremiografija. Poslovični oblici u digitalnome okruženju.
  15. Kontekstualni aspekti usmene književnosti. Rubni oblici povezani s usmenošću (grafit, epitaf) i novoprepoznati oblici (priče iz života). Novofolklorni oblici (mem, pripovijedanje na internetu). Tercijarna (nova) usmenost.

Ishodi učenja

  1. primijeniti temeljno nazivlje vezano uz proučavanje hrvatske usmene književnosti
  2. objasniti kategorije primarne usmenosti, sekundarne usmenosti i tzv. nove usmenosti (povezane s virtualnim sadržajima)
  3. objasniti i preispitati načela klasifikacije usmenoknjiževnih žanrova i naziva usmena književnost, narodna književnost, anonimna književnost
  4. analizirati i interpretirati usmenoknjiževne žanrove na reprezentativnim i antologijskim primjerima tekstova hrvatske usmene književnosti
  5. uspoređivati različite tipove usmenoknjiževnih tekstova unutar žanrovskog sustava i njihova tematsko-motivska, strukturna i stilska obilježja na primjerima hrvatske i svjetske usmene književnosti
  6. primijeniti postavke književnoteorijskih i književnopovijesnih rasprava na korpus hrvatske usmene književnosti
  7. raščlaniti tekst, teksturu i (kazivački) kontekst na primjerima usmene književnosti
  8. kritički prosuđivati veze između usmenoknjiževnoga teksta i njegova običajnoga, mitološkoga, religijskoga i društveno-povijesnoga konteksta
  9. osmisliti vođeno terensko istraživanje usmenoknjiževne građe na hrvatskom jeziku

Metode podučavanja

Interaktivno predavanje. Suradnički rad u grupi (5 – 6 članova grupe). Suradnički rad u paru (istraživanje manjih zadataka i njihovo izlaganje). Problemska nastava.

Metode ocjenjivanja

usmene provjere, vršnjačko vrednovanje, povratna informacija, kontinuirano praćenje, sumativno vrednovanje, usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Bošković-Stulli, Maja. 1978. Usmena književnost. U Maja Bošković-Stulli i Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, PHK knj.1, 7-353. Zagreb: Liber/Mladost. (str. 7-40)
  2. Bošković-Stulli, Maja, prir. 1997. Usmene pripovijetke i predaje. Zagreb: Matica hrvatska.
  3. Botica, Stipe, prir. 1995. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka. Zagreb: Školska knjiga.
  4. Botica, Stipe, prir. 1996. Usmene lirske pjesme. Zagreb: Matica hrvatska.
  5. Botica, Stipe. 2013. Povijest hrvatske usmene književnosti. Zagreb: Školska knjiga. (str. 9-52)
  6. Dukić, Davor. 2004. Usmene epske pjesme I-II. Zagreb: Matica hrvatska.
  7. Havelock, Eric A. 2003. Muza uči pisati, Razmišljanja o usmenosti i pismenosti od antike do danas. Zagreb: AGM.
  8. Kekez, Josip, prir. 1996. Poslovice, zagonetke i govornički oblici. Zagreb: Matica hrvatska.
  9. Kekez, Josip. 1998. "Usmena književnost". U: Uvod u književnost; Teorija, metodologija. 5., poboljšano izdanje, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać), 133-192. Zagreb: Globus.
  10. Lozica, Ivan, prir. 1996. Foklorno kazalište. Zagreb: Matica hrvatska.

Dopunska literatura

  1. Bettelheim, Bruno. 2004. Smisao i značenje bajki. Cres: Poduzetništvo Jakić.
  2. Delić, Simona. 2001. Između klevete i kletve. Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  3. Dukić, Davor. 1998. Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  4. Franz, Marie-Louise von Franz. 2007. Interpretacija bajki. Zagreb: Scarabeus-naklada.
  5. Girard, Marc. 2013. Bajke braće Grimm: psihoanalitičko čitanje. Zagreb: TIM press.
  6. Hameršak, Marijana i Suzana Marjanić, ur. 2010. Folkloristička čitanka. Zagreb: AGM.
  7. Jolles, Andre. 2000. Jednostavni oblici. Zagreb: Matica hrvatska.
  8. Nikolić, Davor. 2019. Između zvuka i značenja: fonostilistički pristup hrvatskim usmenoretoričkim žanrovima. Zagreb: Disput.
  9. Ong, Walter. 2012. Orality and literacy: the technologizing of the word. New York: Routedge.
  10. Propp, Vladimir. 1982. Morfologija bajke. Beograd: Prosveta.
  11. Rudan, Evelina. 2016. Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Rovinj: Povijesni i pomorski muzej Istre.
  12. Tomašić, Josipa. 2015. "Recipijenti pučke književnosti kao polazište za razumijevanje pučke poetike". Narodna umjetnost 52 (2): 179-194.