Završni ispit na studiju povijesti
ISVU: 266397•2 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za povijest
- Satnica
- Seminar: 0 sati
Cilj
Cilj je završnog ispita provjeriti razinu ovladanosti akademskim vještinama i znanjima predviđenima ishodima učenja na prijediplomskom studiju povijesti. Na ispitu se provjerava sposobnost problemskog konceptualiziranja, analiziranja, argumentiranja te samostalnog zaključivanja. Svi ti aspekti moraju biti zastupljeni u razrješenju ispitne zadaće i prepušteni samostalnom osmišljavanju pristupnika. Ispitna zadaća mora biti razumljiva, bliska studentovu iskustvu i savladiva za prosječnog studenta. Priprema završnog ispita ne smije predstavljati posebno opterećenje u završnoj godini studija niti zahtijevati opsežne ispitne pripreme, nego se prvenstveno zasnivati na vještinama već usvojenima tijekom studija.
Sadržaj
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
Ishodi učenja
- postavljati istraživački relevantna i tematski raznovrsna pitanja o prošlosti te oblikovati znanstveno i stručno utemeljene odgovore
- oblikovati prikaze prošlosti (seminarske radove, eseje, blogove, web-stranice) o širem dijapazonu proučavanih historiografskih tema, koristeći se stručnom terminologijom, kritičkim aparatom historijske znanosti i pravilima struke
- analizirati i vrednovati odabrane primarne i sekundarne povijesne izvore
- primjenjivati profesionalnu odgovornost, akademsku etičnost i kulturu dijaloga uvažavajući vjerske, nacionalne, rodne, političke i socijalne različitosti
Metode podučavanja
-
Metode ocjenjivanja
Završni ispit je klauzurni pismeni ispit esejskog tipa. Na ispitu pristupnik bira jedno od dva ponuđena ispitna pitanja derivirana iz unaprijed najavljene ispitne teme. Teme moraju biti zastupljene u ispitnoj literaturi dodiplomskog studija obimom dostatnim za uspješno savladavanje ispita iako se studentima može ponuditi i dodatna, neobvezatna literatura.
Ispitno pitanje mora biti precizno i problemski postavljeno (kao pitanje ili dvojbena tvrdnja) kako bi se iz pitanja moglo na više načina izvesti istraživački problem i postaviti analitička koncepcija mogućeg razrješenja problema.
Od pristupnika se očekuje:
1. da ispitno pitanje postavi kao istraživački problem (mogućnosti sagledavanja postavljenog pitanja i odabir perspektive. Može uključiti i postavljanje teze)
2. da postavi analitičku koncepciju (što će se i na koji način razmotriti kako bi se došlo do razrješenje problema/ odgovora na pitanje/ potvrde teze)
3. da kritički argumentira (razložno obrazlaganje)
4. da donese samostalan zaključak (izvođenje zaključka iz kritički održivih argumenata) .
Svaki od navedenih segmenata eseja vrednuje se u rasponu 0 - 3 boda. Dodatno se vrednuje pismenost i stilsko oblikovanje, također u rasponu - 3 boda. Iz ukupnog broja ostvarenih bodova ponderira se brojčana ocjena ispita (1 - 5). Za prolaznu ocjenu potrebno je iz svih vrednovanih segmenata ostvariti minimalno 1 bod, ukupno minimalno 5 bodova. Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na ispitu iznosi 25 bodova.
Obavezna literatura
- Nikolić Jakus, Zrinka. Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum. Zagreb, LEYKAM international, 2008.