Uvod u talijansko jezikoslovlje

Nastavnici

• Nada Filipinizv. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Osobine ljudskoga jezika. Usporedba s komunikacijom u životinja; posebnost komunikacije pčela, mravi. Pojam jezičnih univerzalija (gli universali del linguaggio).
2. Objašnjenje pojmova filologija, lingvistika, gramatika. Lingvističke discipline. Usporedba hrvatskih i talijanskih naziva. Opis jezične komunikacije. De Saussureov govorni krug (tal. circuito della parole); bihevioristički pristup.
3. Funkcije jezika po Romanu Jakobsonu. Začetnik suvremene lingvistike F. de Saussure: sociološka ili ženevska škola. Društvena uvjetovanost jezika. Sistemski karakter jezika. Obrada jezičnih dihotomija na primjerima iz talijanskoga jezika: jezična djelatnost - jezik i govor.
4. Jezični znak: označitelj i označeno. Arbitrarnost jezičnoga znaka. Onomatopeje; posredna motiviranost na primjeru talijanskoga jezika. Usporedba talijanskoga s drugim jezicima. Pristup jeziku: interna i eksterna lingvistika. Sinkronijsko i dijakronijsko proučavanje. Sintagmatski i paradigmatski odnosi. Funkcionalna vrijednost jezičnoga znaka i razlikovni odnosi.
5. Veza između označenoga i označitelja: arbitrarnost i motiviranost. Pristup pitanju jezične arbitrarnosti i motiviranosti kroz povijest. Pogrešno etimologiziranje, progressio ad contrarium, pučka etimologija.
6. Danska ili kopenhaška škola L. Hjelmsleva: dvije dihotomije u vezi s jezičnim znakom (izraz i sadržaj, forma i supstancija). Pojašnjenje tvrdnje da je jezik forma primjerima iz talijanskoga jezika u usporedbi s drugim jezicima. Jezik nije nomenklatura. Oprimjerenje iz talijanskoga jezika supostavnim pristupom u odnosu na hrvatski. Specifičnost američkog strukturalizma. Sapir-Whorfova hipoteza. Pojmovi mentalizam, antimentalizam, behaviorizam.
7. Temeljni pojmovi strukturalističke morfologije. Dvostruka artikulacija po A. Martinetu. Vrste morfema: leksički, tvorbeni, gramatički. U supostavnom pristupu primjeri iz talijanskog i hrvatskoga jezika. Semantička analiza; sem, semem, semantem.
8. Otvoreni i zatvoreni inventar. Usporedba fonemskog i morfemskog inventara. Usporedba inventara leksičkih, tvorbenih i gramatičkih morfema. Oprimjerenje iz talijanskoga i hrvatskoga jezika. Leksičko posuđivanje kao dokaz otvorenosti inventara. Produktivnost sufikasa preuzetih iz drugoga jezika. Otvorenost inventara i produktivnost posuđenih sufikasa na primjerima galicizama i anglizama u talijanskom jeziku; talijanizama, turcizama, germanizama i anglizama u hrvatskom jeziku.
9. Razlikovanje vrsta morfema. Morfemska analiza rečenice. Sadržaj gramatičkih morfema na primjerima iz talijanskoga i hrvatskog jezika. Odnos korelacije i snop korelacija koji tvore gramatički morfemi roda i broja talijanskih pridjeva. Gramatička kategorija, gramem, gramatem.
10. Alomorfi, vrste alomorfa. Primjeri iz talijanskog i hrvatskoga jezika. Usporedba morfemske i fonemske analize: alomorfi i morfofonemi. Prikazivanje formulom alternacije alomorfa i alternacije morfofonema. Supletivizam. Razine jezične analize.
11. Razvoj jezične misli kroz povijest s osobitim osvrtom na talijanski udio. Gledanje na jezik u Grka i Rimljana. Temeljni gramatički pojmovi preuzeti od njih na primjeru morfosintaktičkog metajezika u talijanskom i hrvatskom. Važnost Dantea u razvoju jezične misli u Talijana. Pristup jezičnoj problematici u De vulgari eloquentia i začeci talijanske dijalektologije.
12. Gledanje na jezik u razdoblju racionalizma; komparativni pristup; mladogramatičari. Reakcije na mladogramatičare. Ascoli. Idealizam. Lingvistička geografija i spacijalna lingvistika.
13. Bartolijeva norma lateralnih area. Lingvistički atlasi. Oprimjerenje Lingvističkim atlasom Istre i Kvarnera. Novost TG-gramatike u odnosu na strukturalizam.
14. Od latinskoga do talijanskoga. Romània. Talijanski među romanskim jezicima. Prvi pisani talijanski tekstovi. Naznaka talijanskoga jezičnog pitanja (questione della lingua).
15. Romanska stratifikacija na istočnoj obali Jadrana. Dalmatoromanski varijeteti. Primjeri dalmatoromanskih posuđenica u hrvatskom; primjeri toponima dalmatoromanskoga podrijetla. Mjesto talijanskoga/mletačkoga u jezičnoj stratifikaciji istočne obale Jadrana.

Ishodi učenja

1. opisati i objasniti društvenu uvjetovanost i sistemski karakter jezika
2. razlikovati glavne pristupe proučavanju jezika kroz povijest i u suvremenoj lingvistici
3. opisati i objasniti gramatičke kategorije talijanskoga jezika i usporediti ih s hrvatskim
4. objasniti i upotrijebiti osnovnu lingvističku aparaturu na morfonološkoj razini i primijeniti je u morfonološkoj analizi talijanskoga jezika
5. identificirati i komentirati mjesto talijanskoga jezika u jezičnoj stratifikaciji istočne obale Jadrana

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Tekavčić, P., Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979.
2. Škevin Rajko, I., Deset lekcija iz lingvistike za talijaniste, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2021
3. Glovacki-Bernardi, Z. et alii, Uvod u lingvistiku, Zagreb, Školska knjiga, 2001.

Dopunska literatura

1. Dardano, M., Manualetto di linguistica italiana, Bologna: Zanichelli, 1996.
2. Graffi, G. - Scalise, S., Le lingue e il linguaggio. Introduzione alla linguistica, Bologna, il Mulino, 2002.
3. Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Rijeka, Naklada Benja, 1994.