Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u povijest i teoriju historijske znanosti

ISVU: 265977•2 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovama povijesnog razvoja historijske znanosti i ključnim prijelomnim točkama povijesti i suvremene historiografije. To uključuje i preispitivanje temeljnih epistemoloških obilježja historijske znanosti i njezinih kategorija iz perspektive suvremene teorije historije. Studentima će se predstaviti i glavne teorijske paradigme i metodološki pristupi u historijskoj znanosti te otvoriti pitanje budućnosti historijske znanosti. Osim toga, studenti će u sklopu seminarske nastave na odabranim primjerima usvajati i uvježbavati umijeće strukturne i kritičke analize historiografske literature.

Sadržaj

  1. Uvod: što čini historiju znanošću?
  2. Predmoderne tradicije historiografije
  3. Uspostava historije kao moderne znanosti u 19. stoljeću
  4. Annales: revolucija u historiografiji
  5. Pluralizacija historijskih pristupa i poddisciplina u drugoj polovici 20. stoljeća
  6. Postmoderna kritika historije
  7. Preispitivanje temeljnih kategorija I: istinitost i pouzdanost
  8. Preispitivanje temeljnih kategorija II: objektivnost i pristranost
  9. Preispitivanje temeljnih kategorija III: uzročnost i slučajnost
  10. Preispitivanje temeljnih kategorija IV: struktura i djelovanje
  11. Periodizacija: „treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?“
  12. Interdisciplinarnost i transdisciplinarnost
  13. Teorijske paradigme
  14. Historijske metode
  15. Zaključna rasprava: budućnost historijske znanosti

Ishodi učenja

  1. objasniti temeljne epistemološke odrednice historijske znanosti.
  2. objasniti osnovne faze povijesnog razvoja historijske znanosti.
  3. identificirati, razumjeti i objasniti najvažnije kategorije i koncepte historijske znanosti.
  4. prepoznati i analizirati glavne teorijske paradigme i metodološke pristupe u historijskoj znanosti.
  5. provesti strukturnu analizu historiografskih djela te pismeno i usmeno prezentirati analitičke rezultate.

Metode podučavanja

Predmet će se izvoditi u obliku uvodnih predavanja i seminarske nastave na kojoj će se problemski razrađivati problematika prezentirana u sklopu predavanja.

Metode ocjenjivanja

Vrednovat će se sudjelovanje studenata u individualnim i grupnim diskusijama na temelju čitanja predviđene literature. Na kraju semestra studenti vrednovat će se pismeni ispit koji će se sastojati od faktografskog i esejskoga dijela.

Obavezna literatura

  1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996.
  2. Bloch, Marc, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008. (izabrana poglavlja / selected chapters)
  3. Carr, Edward Hallett, Što je povijest?, Zagreb 2004. (izabrana poglavlja / selected chapters)
  4. Jenkins, Keith, Promišljanje historije, Zagreb 2008. (izabrana poglavlja / selected chapters)
  5. Pripremit će se čitanka s odabranim tekstovima za izvođenje seminarske nastave koja će biti dostupna na e-kolegiju (Omegi).

Dopunska literatura

  1. Burrow, John, Povijest povijesti. Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb 2010.
  2. Popkin, Jeremy D., From Herodotus to H‐Net: The Story of Historiography, Oxford University Press, 2016
  3. Blek, Džeremi i Makrejld Donald [Black, Jeremy i MacRaild, Donald]. Izučavanje istorije. Beograd: Clio, 2007.
  4. Fulbrook, Mary. Historical Theory. London & New York: Routledge, 2002.
  5. Gunn, Simon - Faire, Lucy (ur.). Research Methods for History. 2nd Edition. Edinburgh: EUP, 2015
  6. Jordanova, Ludmilla. History in Practice. 2nd Edition. London: Hodder Arnold, 2006.
  7. Maza, Sarah, Thinking about History, Chicago 2017.