Uvod u opću i luzitansku lingvistiku

Nastavnici

• Nina Lanovićizv. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Uvodne obavijesti - opis kolegija, dogovor o načinu rada tijekom semestra, obvezama studenata i načinu provjere znanja, odnosno ocjenjivanja, pregled primarne i sekundarne literature. Dogovor o temama seminarskih radova koje će studenti usmeno izlagati kao pojedine nastavne jedinice tijekom semestra.
2. Određenje predmeta lingvistike kao znanosti. Osnovni lingvistički pojmovi. Lingvističke discipline. Razgraničavanje pojmova lingvistika-filologija-gramatika. Uvod u problematiku horizontalne i vertikalne raznolikosti (varijanata) unutar jednog jezičnog sustava. Pojmovi varijeteta, dijalekta, sociolekta...
3. Sociolingvistički čimbenici na primjeru luzofonog područja. Jezična politika. Pojam "norme", odnosno "standardnog jezika".
4. Jezična raznolikost svijeta - osnove poredbene lingvistike: o genealoškoj i tipološkoj klasifikaciji. Geodistribudija portugalskog jezika. Osnovni pojmovi lingvističke geografije, odnosno dijalektologije. Dijalektalna "mapa" Portugala (uz tipologiju i primjere osnovnih karakteristika pojedinih /grupa/ dijalekata).
5. Kontaktni jezici (sabir, pidgin). Pojam kreolskog jezika i kreolizacije. Kreolski jezici na osnovi portugalskog.
6. Kratka povijest "predznanstvenog" promišljanja o jeziku (Grci i Rimljani, Srednji vijek, renesansa; "filozofska" razmatranja o jeziku). Korijeni lingvistike kao samostalne znanstvene discipline. Poredbeno-povijesni pristupi jeziku u 18. i 19. stoljeću.
7. Razvoj lingvistike u 20. stoljeću. Strukturalizam - "revolucija" u jezikoslovlju. Ferdinand de Saussure (jezična djelatnost i dihotomije jezik/govor; sinkronija/dijakronija; paradigmatski i sintagmatski odnosi...; priroda jezičnog znaka). Američki strukturalizam. Leonard Bloomfield.
8. Osnovni pojmovi generativne lingvistike. Transformacijsko-generativna gramatika Noama Chomskog (načela "univerzalne gramatike" i parametri varijacije kao čimbenici jezične raznolikosti).
9. Osnovni pojmovi kognitivne lingvistike.
10. Razine lingvističkog opisa. Lingvističke discipline (naglasak se stavlja na one koje se ne obrađuju gradivom drugih obveznih kolegija u okviru studija). Segmentacija jezičnih iskaza na jedinice analize i njihova identifikacija.
11. Morfologija; razvoj morfologije kao lingvističke discipline. Tipologija minimalnih jedinica značenja, morfema. Fleksija. Morfološke sastavnice i tvorba riječi. Procesi tvorbe riječi u portugalskom.
12. Sintaksa; razvoj sintakse kao lingvističke discipline. Struktura rečeničnih sastavnica i gramatički odnosi među njima (sintaktičke funkcije). Sintaktičke kategorije. Neka sintaktička obilježja europskog portugalskog.
13. Dijakronijska ili historijska lingvistika. Pojam jezične promjene, poglavito dijakronijske. Unutarnji i vanjski uzroci jezičnih promjena. Jezična ekonomija. Dijakronijske jezične promjene (na svim razinama) u portugalskom.
14. Romanski jezici. Specifičnosti razvoja jezika ibersko-romanskog područja. Portugalski jezik unutar "Romanije". Kratki pregled razvoja jezika: od latinskoga do galješko-portugalskog (13.-14. st.); europski portugalski od 14. st. do danas. Doprinosi filologa i lingvista koji su se bavili specifičnostima romanskog područja.
15. Razjašnjavanje nejasnoća i priprema za završni ispit.

Ishodi učenja

1. navesti, definirati i u stručnom diskursu primijeniti osnovne lingvističke pojmove
2. navesti i u osnovnim značajkama opisati najvažnije tradicionalne i suvremene jezikoslovne teorije
3. razlučiti razine jezične analize te formulirati metodologiju za analizu jezičnih činjenica na različitim razinama opisa, na osnovi usvojenih teorijskih i metodoloških postavki iz područja opće lingvistike
4. ustanoviti jezične i sociolingvističke specifičnosti luzofonog govornog područja i njima prilagoditi pristup analizi jezičnih struktura

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Škiljan, D. Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 1985. (ili: Rijeka: Naklada Benja, 1994.)
2. Faria, I. Hub; Pedro, E. Ribeiro; Duarte, I.; Gouveia, C. A.M. Introdução à Linguística Geral e Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, SA, 1996.
3. Glovacki-Bernardi, Z; Kovačec, A.; Mihaljević, M.; Halwachs, D.W.; Sornig, K.; Penzinger, C.; Schrodt, R. Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 2001.

Dopunska literatura

1. Martins, A. M.; Carrilho, E. (ur.). Manual de Linguística Portuguesa. Berlin: De Gruyter Mouton, 2016.
2. Raposo et al. Gramática do Português (Vol I i II). Lisboa: Fundação Calouste Gulbenkian, 2013.
3. Mateus, M.H. Mira; Brito, A.M.; Duarte, I.; Faria, I. Hub. Gramática da Língua Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, SA, 2003.
4. Cunha, C.; Cintra, L. F. Lindley. Nova Gramática do Português Contemporâneo. Lisboa: Edições João Sá da Costa, 1984
5. Teyssier, P. História da Língua Portuguesa. Lisboa: Livraria Sá da Costa Editora, 1997.
6. Neto, S. da Silva. História da Língua Portuguesa. Rio de Janeiro/Lisboa: Presença/Dinalivro, 1992.
7. Matasović, R. Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska, 2002.
8. Matasović, R. Jezična raznolikost svijeta: podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb: Algoritam, 2005.
9. Filipović, R. Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU/Školska knjiga, 1986.
10. Žic Fuchs, M. Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Zagreb: SOL, 1991.
11. Tabakowska, E. Gramatika i predočavanje: uvod u kognitivnu lingvistiku. Zagreb: FF press, 2005.
12. Trask, R.L. Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
13. Simeon, R. Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva (I i II). Zagreb: Matica hrvatska, 1969.