Uvod u baltistiku

Nastavnici

• Ranko Matasovićred. prof.dr.sc.(Nositelj)
• Pavao Krmpotićv. asist.

Cilj

Sadržaj

1. Baltički jezici i baltistika: podrijetlo, značenja i upotreba baltijskoga/baltičkoga imena; baltistika kao filološka disciplina i akademski predmet; okolnosti nastanka baltistike u 19. stoljeću; posebnosti baltičkih jezika prema ostalim indoeuropskim granama; posebnosti baltistike prema ostalim neofilologijama; osnovni podatci o baltičkim narodima i jezicima (geografsko rasprostiranje, broj govornika, sociolingvistička situacija, grafija). Važnost baltistike za slavistiku i slavenske filologije, relevantnost baltistike za studij hrvatskoga jezika.
2. Genetski identitet baltičkih jezika: indoeuropski prajezik i njegov raspad; baltoslavenski problem nekad i danas; od indoeuropskoga do baltoslavenskoga, dvodijelni i trodijelni model baltoslavenskoga prajezika, praslavenski kao baltički dijalekt. Fonološke, morfološke, naglasne i leksičke inovacije baltoslavenskih jezika. Klasifikacija baltičkih jezika i kriteriji klasifikacije, dijalektne razlike između istočnobaltijskoga i zapadnobaltijskoga, problem postojanja „prabaltičkoga“.
3. Genetski identitet baltičkih jezika II. Baltoslavenska fonologija, najvažnije glasovne promjene. Baltoslavenska imenska i glagolska morfologija. Baltoslavenska akcentuacija. Rekonstrukcija baltoslavenskoga leksika. Vježbe s rekonstrukcijama.
4. Izvori za prošlost baltičkih naroda i jezika, problem nedostataka relevantnih izvora za stariju povijest. a) arheološki podatci (najvažnije arheološke kulture sjeveroistočne Europe); b) historiografski podatci iz razdoblja antike i srednjega vijeka (Tacit, Jordan, Adam iz Bremena, Nestorova kronika), nazivi baltijskih plemena u srednjovjekovnim izvorima (Galinđani, Sudovljani, Prusi, Jatvinzi, Selonci, Zemgalci, Latgalci) i njihova lokalizacija; c) onomastički izvori za pretpovijest baltičkih naroda (hidronimija s područja današnje Bjelorusije, Ukrajine i zapadne Rusije) i njezina važnost za povijesnu dijalektologiju baltičkih jezika.
5. Baltički jezici u kontaktima s drugim jezicima. a) baltički i finski: datacija jezičnih dodira, finske posuđenice u baltički i baltičke posuđenice u finski, zajednička arealna obilježja finskih i baltičkih jezika; b) baltički i germanski: priroda baltičko-germanskih jezičnih dodira, stare germanske posuđenice u baltičkim jezicima; c) baltički i paleobalkanski: ekskluzivni leksik i tvorenice koje baltički jezici dijele s albanskim i grčkim; d) baltički i slavenski: datacije dodira baltičkih i slavenskih jezika, utjecaj slavenskih jezika (poljskog, ruskog, bjeloruskog) na baltičke jezike. Razlikovanje arealnih i genetskih sličnosti baltičkoga i slavenskoga.
6. Nastanak srednjovjekovnih baltičkih naroda: konsolidacija baltičkih plemena u kasnom srednjem vijeku. Balti pod utjecajem triju susjednih civilizacija: njemački utjecaj („sjeverni križarski ratovi“), srednjovjekovna poljska država, srednjovjekovna Rus'.
7. Osnovni podatci o pruskim, litavskim i latvijskim zemljama u razvijenom srednjem vijeku. Srednjovjekovna litavska država u 13. i 14. stoljeću, baltičke glose u srednjovjekovnim dokumentima. Šesnaesto stoljeća kao prekretnica u povijesti baltičkih jezika. Početak pismenosti na litavskom, latvijskom i pruskom. Reformacija i protureformacija, njihov utjecaj na razvoj pismenosti.
8. Litavski jezik i njegova povijest. Početak pismenosti, dva civilizacijska kruga litavske kulture (Velika i Mala Litva). Pregled litavske pismenosti od 16. do kraja 18. stoljeća. Donelaitis i početak autorske književnosti Povijesni kontekst razvoja litavskoga jezika i književnosti: litavski jezik unutar Poljsko-Litavske Unije te Pruskoga Vojvodstva, slavenizacija i germanizacija.
9. Litavski jezik i njegova povijest II. Litavski jezik u 19. i 20. stoljeću. Položaj litavskoga unutar Ruskoga Carstva i Njemačkoga Reicha, litavski nacionalni pokret, otkriće poredbene indoeuropske filologije i njezin značaj za razvoj litavskoga, najvažniji autori 19. stoljeća. Zapadni dijalekti aukštaitskoga narječja kao osnovica književnog i standardnog jezika: politički i povijesni razlozi. Nastanak litavske države nakon Prvog svjetskog rata, litavski jezik u međuratnom razdoblju. Drugi svjetski rat i poraće, litavski jezik u Sovjetskom Savezu. Litavski jezik nakon obnove državnosti i u 21. stoljeću.
10. Latvijski jezik i njegova povijest. Srednjovjekovna povijest današnje Latvije, Teutonski i Livonski viteški red, povijesna Livonija i pismena kultura, Riga kao njemačko središte. Najstarije potvrde latvijskoga jezika. Početci pismenosti u 16. stoljeću, najvažniji autori od 16-19. stoljeća. Dijalektna slika Latvije, livonski kao manjinski jezik i njegova važnost.
11. Latvijski jezik i njegova povijest II. Latvijske zemlje u Ruskom Carstvu u 19. stoljeću, rusifikacija i germanizacija. Latvijski nacionalni pokret („mladolatvijci“) i njegova važnost, otkriće folklora u 19. stoljeću, narodna književnost kao osnova nacionalnoga identiteta, latvijske daine i njihova važnost za razvoj književnosti u 19. i 20. stoljeću, čitanja odabranih daini. Nastanak latvijske države nakon Prvog svjetskog rata, djelovanje Jānisa Endzelinsa u stvaranju nacionalne filologije. Latvijski jezik u Drugom svjetskom ratu i poraću, rusifikacija tijekom sovjetskoga razdoblja, sociolingvistička situacija u suvremenoj Latviji.
12. Pruski jezik i problemi njegova istraživanja. Izvori pruskoga jezika, tekstovi i onomastika, povijesni kontekst razvoja i nestanka pruskoga jezika, pokušaji uspostave pruske dijalektologije. Rekonstrukcija razvoja od baltoslavenskog do pruskog. Pruska toponimija na području suvremene Poljske i Rusije (Kalinjingradska oblast). Čitanje pruskih tekstova.
13. Čitanje i jezična analiza odabranih primjera na trima baltičkim jezicima, odabrani ulomci iz litavskoga (Donelaitis, Godišnja doba), latvijskoga (odabrane daine) i pruskoga (Treći katekizam). Diskusija. Ponavljanje.
14. Ponavljanje gradiva i priprema za ispit.

Ishodi učenja

1. Studenti će poznavati i moći razlikovati jezični identitet i povijest suvremenih Litavaca i Latvijaca.
2. Studenti će usvojiti osnovne teorije o prapovijesti litavskoga, latvijskoga i pruskog jezika te njihov razvoj iz indoeuropskoga prajezika.
3. Studenti će poznavati najvažnije događaje, osobe i pisane tekstove koji su dio nacionalne opće kulture u suvremenoj Litvi i Latviji.
4. Studenti će dobiti posredan uvid u specifičan razvoj slavenskih jezika.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Dini, Pietro Umberto. 2014. Foundations of the Baltic Languages. Eugrimas. Vilnius.
2. Kapović, Mate (ur.). 2017. The Indo-European Languages. Routledge. New York.
3. Eckert, Rainer (ur.). 1998. Die Baltischen Sprachen: eine Einführung. Langenscheidt. Leipzig
4. Stundžia, Bonifacas. 2014. The Lithuanian Language: Distinctive features, Past and Present. Vilniaus universiteto leidykla. Vilnius.
5. Endzelins, Janis. 1971. Comparative Phonology and Morphology of the Baltic Languages. Mouton. Paris

Dopunska literatura

1. Fraenkel, Ernst. 1950. Die Baltischen Sprachen. Winter Verlag. Heidelberg.
2. Toporov, Vladimir Nikolajevič. 2006. Baltijskie jazyki. u: Jazyki Mira: 10-50. Rossijskaja Akademija Nauk, Moskva.
3. Stang, Christian. 1966. Vergleichende Grammatik der Baltischen Sprachen. Universitetsvorlaget. Oslo.
4. Kabelka, Jonas. 1982. Baltų filologijos įvadas. Mokslas. Vilnius.
5. Dini, Pietro Umberto. 2000. L'anello Baltico. Profilo delle Nazioni Baltiche. Marietti 1820. Milano.