Preskoči na glavni sadržaj

Usmenost, epika, pismo

ISVU: 266035•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati studente s temeljnim pojmovima iz teorije usmenosti. Problematizirati vezu usmenosti i pisma fokusirajući se na epske žanrove hrvatske i svjetske književnosti. Osvijestiti ulogu jezičnoga medija u oblikovanju književnoga teksta.

Sadržaj

  1. Uvod u tematiku kolegija. Upoznavanje s osnovnim pojmovima: usmenost, pismo, epska pjesma, ep.
  2. Usmenost kao istraživački fenomen. Teorije usmenosti. Primarna i sekundarna usmenost.
  3. Značajke agrafijske (bespismene) faze kulture. Usmenost kao medij.
  4. Spoznaje o usmenosti u antici.
  5. Pojava pisma i utjecaj na primarnu usmenost. Značajke pisane kulture.
  6. Epska pjesma i ep u kontekstu primarne usmenosti.
  7. Naratološki aspekti epskih tekstova. Značajke hrvatske usmene epike.
  8. Iz riznice europske usmenoepske tradicije: Ilijada. Homersko pitanje.
  9. Iz riznice europske usmenoepske tradicije: Odiseja. Odisejski motivi u hrvatskoj i južnoslavenskoj epskoj tradiciji.
  10. Pisana epika u usporedbi s usmenom: slučaj Eneide. Temelji vergilijanskoga epa.
  11. Iz riznice europske usmenoepske tradicije: srednjovjekovni usmeni epovi.
  12. Iz riznice europske usmenoepske tradicije: epske pjesme prikupljene folklorističkim istraživanjima.
  13. Hrvatska usmena epika u kontekstu južnoslavenske epike.
  14. Iz povijesti istraživanja hrvatske usmene epike.
  15. Sinteza rada na kolegiju.

Ishodi učenja

  1. definirati temeljne pojmove iz teorije usmenosti
  2. tumačiti problem usmenosti
  3. objasniti status epskih žanrova unutar usmene i pisane kulture
  4. istražiti određenu temu iz sadržaja kolegija prema uputama
  5. argumentirano izložiti rezultate svoga istraživanja

Metode podučavanja

Interaktivno predavanje, samostalni zadaci, suradničko učenje.

Metode ocjenjivanja

Praćenje aktivnosti na kolegiju, ocjenjivanje usmenoga izlaganja, usmena provjera znanja.

Obavezna literatura

  1. Botica, Stipe. 2013. Povijest hrvatske usmene književnosti. Zagreb: Školska knjiga. (str. 9-21)
  2. Dukat, Zdeslav. 1988. Homersko pitanje. Zagreb: Globus. (odabrana poglavlja)
  3. Dukić, Davor. 2004. Usmene epske pjesme I. Zagreb: Matica hrvatska.
  4. Havelock, Eric A. 2003. Muza uči pisati, Razmišljanja o usmenosti i pismenosti od antike do danas. Zagreb: AGM.
  5. Maretić, Tomo. 1966. Naša narodna epika. Beograd: Nolit.
  6. Rudan, Evelina. 2022. "Oko ili uho, glas ili pismo – binarni kodovi i nebinarne prakse". U: Binarnosti i suprotnosti u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 49. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. Iva Nazalević Čučević i Igor Marko Gligorić, 147-175. Zagreb: FF press, Zagrebačka slavistička škola.

Dopunska literatura

  1. Foley, John Miles. 1990. Traditional oral epic: the Odyssey, Beowulf, and the Serbo-Croatian return song. Berkeley: University of California Press.
  2. Lord, Albert B. Lord. 1990. Pevač priča. 1-2. Beograd: Idea.
  3. Nikolić, Davor. 2010. "Struktura i funkcija kletvi u usmenoj i pisanoj epici". Narodna umjetnost 47 (2): 147-162.
  4. Ong, Walter J. 2002. Orality and Literacy: The Technologizing of the World. London: Routledge.
  5. Pavličić, Pavao. 1998. "Epsko pjesništvo". U: Uvod u književnost, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać. Zagreb: Globus.
  6. Rudan Kapec, Evelina; Tomašić, Josipa. 2015. "Usmene balade i njihovi prostori". U: Bałkański folklor jako kod interkultorowy II (Balkanski folklor kao interkulturni kod II), ur. Vesna Petreska i Joanna Rȩkas, 93-115. Skoplje: Institut za folklor „Marko Cepenkov”; Poznań: Institut za slavensku filologiju, Sveučilište Adama Mickiewicza.