Preskoči na glavni sadržaj

U vječni spomen: nadgrobno kiparstvo u Europi od 15. do 18. stoljeća

ISVU: 266330•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij pruža uvid u osnovne stilske mijene od XV. do XVIII. stoljeća na primjeru nadgrobne skulpture te oblikovno-ikonografske specifičnosti navedene grane umjetnosti u kontekstu europske i hrvatske likovne baštine.

Sadržaj

  1. Uvod. Razvoj i tipologija nadgrobnih spomenika
  2. Utjecaj humanizma i ranorenesansno nadgrobno kiparstvo u Firenci
  3. Ranorenesansna nadgrobna skulptura u Rimu i Veneciji
  4. Michelangelo: grobnica pape Julija II. i Nova sakristija crkve San Lorenzo
  5. Michelangelo: grobnica pape Julija II. i Nova sakristija crkve San Lorenzo (nastavak)
  6. Nadgrobna skulptura visoke renesanse i manirizma u Italiji
  7. Kraljevske grobnice u opatiji Saint-Denis
  8. Nadgrobni spomenici XV. i XVI. stoljeća u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj
  9. Prvi kolokvij
  10. Papinske grobnice u Santa Maria Maggiore i bazilici sv. Petra u Rimu. Utjecaj Gian Lorenza Berninija na nadgrobno kiparstvo
  11. Nadgrobno kiparstvo XVII. i XVIII. stoljeća na području središnje Europe: dinastija Habsburg
  12. Nadgrobno kiparstvo na području zapadne Europe: Nizozemska i Francuska
  13. Nadgrobna skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj
  14. Posmrtne svečanosti i apparati funebri
  15. Drugi kolokvij i završna razmatranja

Ishodi učenja

  1. Objasniti osnovne stilske mijene od XV. do XVIII. stoljeća na primjeru nadgrobnoga kiparstva
  2. Analizirati kiparsko djelo s aspekta stila
  3. Imenovati protagoniste umjetničkih zbivanja u području nadgrobnoga kiparstva ranoga novog vijeka
  4. Razlikovati ikonografske i naručiteljske posebnosti nadgrobne skulpture u odnosu na druge narudžbe likovnih djela
  5. Vrednovati domaću likovnu baštinu u odnosu na ostvarenja većih umjetničkih središta

Metode podučavanja

Predavanja, samostalni zadaci, usmene vježbe (analiza umjetničkoga djela, ikonografska analiza)

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Erwin Panofsky, Tomb Sculpture: Its Changing Aspects from Ancient Egypt to Bernini, London: Phaidon Press, 1992. [1964.], poglavlja „The Early Christian Period and the Middle Ages North of the Alps“, str. 39–66; „The Renaissance, Its Antecedents and Its Sequels“, str. 67–96.
  2. John Pope-Hennessy, Italian Renaissance Sculpture, London: Phaidon, 2000. [1958.], poglavlje „The Humanist Tomb“, str. 139–180.
  3. John Pope-Hennessy, Italian High Renaissance & Baroque Sculpture, London: Phaidon, 2000. [1963.], poglavlja „Michelangelo: the Medici Chapel“, str. 47–80; „Michelangelo: the Tomb of Pope Julius II“, str. 81–110; „The High Renaissance Tomb“, str. 157–192; „Bernini and the Papal Tomb“, str. 379-385.
  4. Maja Žvorc, Preci, potomci, prestiž: naručiteljske elite i nadgrobni spomenici na području Zagrebačke biskupije od XV. do XVIII. stoljeća, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2023., odabrana poglavlja.
  5. Prezentacije s predavanja (dostupne putem Omege)

Dopunska literatura

  1. Ann Adams i Jessica Barker (ur.), Revisiting the monument: Fifty years since Panofsky's »Tomb sculpture«, London: Research Forum of the Courtauld Institute of Art, 2016.
  2. Philippe Ariès, The Hour of Our Death, New York: Alfred A. Knopf, 1981. Prevela Helen Weaver [naslov izvornika: L'homme devant la mort, 1977.].
  3. Mark Hengerer (ur.), Macht und Memoria. Begräbniskultur europäischer Oberschichten in der frühen Neuzeit, Köln-Weimer-Wien: Böhlau, 2005.
  4. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007., poglavlja o nadgrobnim spomenicima, str. 302-319.
  5. Anđela Horvat, Između gotike i baroka: umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975., poglavlje „Nadgrobni spomenici“, str. 341-353.