Preskoči na glavni sadržaj

Suvremena historiografija - teorije i metode

ISVU: 51087•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih i često međusobno inkompatibilnih teorijskih pristupa i paradigmi, u sklopu predmeta Suvremena historiografija – teorije i metode pružit će se sustavan pregled najutjecajnijih i najproduktivnijih historiografskih pravaca druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Cilj predmeta je upoznavanje s glavnim teorijskim postulatima, metodološkim načelima i istraživačkim orijentacijama raznorodnih područja, polja i pravaca suvremene historijske znanosti.

Sadržaj

  1. Uvod: suvremena historijska znanost - izazovi, dosezi, perspektive
  2. Škola Anala
  3. Marksistička historiografija
  4. Politička historija
  5. Ekonomska historija
  6. Socijalna historija
  7. Intelektualna historija
  8. Kulturna historija
  9. Psihohistorija i historijska antropologija
  10. Oralna historija
  11. Komparativna historija
  12. Ekohistorija
  13. Historija žena i rodna historija
  14. Poststrukturalistističke i postmodernističke paradigme
  15. Postkolonijalni i subalterni pristupi

Ishodi učenja

  1. Usvajanje kategorijalnog aparata, sustavna komparativna analiza i interpretacija te kritička evaluacija pojedinih historijskih subdisciplina
  2. Razumijevanje temeljnih epistemoloških pretpostavki, problema i kontroverzi suvremene historiografije
  3. Kritička evaluacija pojedinih historijskih subdisciplina
  4. Razvijanje umijeća sustavne komparacije pojedinih historijskih subdisciplina

Metode podučavanja

Metoda podučavanja su predavanja popraćena power – point prezentacijama dostupnima na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Metode ocjenjivanja

Dvopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati jedan problemski esej (maksimalnog opsega 5 kartica) u kojemu će kritički analizirati jedno reprezentativnu historiografsko djelo. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 40% . Studenti su dužni predati esej na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit koji utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 60%.

Obavezna literatura

  1. Gross, Mirjana. Suvremena historiografija. Zagreb, 1996., 237-416.
  2. Power - point prezentacije dostupne na fakultetskom sustavu za učenje na daljinu Omega

Dopunska literatura

  1. Baberowski, Jörg. Der Sinn der Geschichte. Geschichtstheorien von Hegel bis Foucault. München, 2005.
  2. Berger, Stefan- Feldner, Heiko- Passmore, Kevin (ur). Writing History. Theory & Practice. London, 2003.
  3. Biti, Vladimir. Strano tijelo pri/povijesti. Zagreb, 2000.
  4. Blažević, Zrinka. Prevođenje povijesti. Zagreb, 2014.
  5. Bloch, Marc, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb, 2008.
  6. Braudel, Fernand, On History, Chicago, 1982.
  7. Brown, Callum G. Postmodernism for Historians. London, 2005.
  8. Burke, Peter (ur.). New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania, 2001.
  9. Carr, E. H, Što je povijest? Zagreb, 2004.
  10. Cornelißen, Christoph (ur). Geschichtswissenschaften. Eine Einführung. Frankfurt am Main, 2000.
  11. Fogel, Robert William – Elton, G. R, Kojim putem do prošlosti? Zagreb, 2002.
  12. Fulbrook, Mary. Historical Theory. London & New York, 2002.
  13. Green, Anna – Troup, Kathleen (ur.). The Houses of History. Manchester, 1999
  14. Hunt, Lynn. Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.
  15. Jenkins, Keith (ur.). The Post-Modern History Reader. London & New York, 1997.
  16. Jenkins, Keith. Promišljanje historije. Zagreb, 2008.
  17. Jordan, Stefan. Theorien und Methoden der Geschichtswissenschaft. Paderborn, 2009.
  18. Jordanova, Ludmilla. History in Practice. London, 2002.
  19. Kolmer, Lothar. Geschichtstheorien. Paderborn, 2008.
  20. Munslow, Alun, Deconstructing History, New York, 2001.
  21. Wilson, Norman J. History in Crisis? Recent Directions in Historiography. New Jersey, 2005.