Preskoči na glavni sadržaj

Semantika južnoslavenskih jezika

ISVU: 131715•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente sa složenošću značenjskih pojavnosti na primjerima južnoslavenskih jezika.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij i studentske obaveze.
  2. Semantika kao suvremena lingvistička disciplina.
  3. Vrste i osnovne karakteristike značenja.
  4. Promjene značenja: čimbenici promjene značenja, polisemija i dijakronijska semantika.
  5. Promjene značenja: kognati u (južno)slavenskim jezicima.
  6. Kognati u južnoslavenskim jezicima, pozitivna i negativna interferencija.
  7. Metodologija istraživanja kognata.
  8. Korpusna istraživanja u južnoslavenskim jezicima.
  9. Korpusna istraživanja u južnoslavenskim jezicima.
  10. Eksperimentalne metode u istraživanjima južnoslavenskih jezika.
  11. Eksperimentalne metode u istraživanjima južnoslavenskih jezika.
  12. Izlaganja seminarskih radova.
  13. Izlaganja seminarskih radova.
  14. Izlaganja seminarskih radova
  15. Izlaganja seminarskih radova

Ishodi učenja

  1. opisati suvremene teorijske pristupe u analizi značenja
  2. klasificirati tipove značenjskih odnosa u južnoslavenskim jezicima
  3. vrednovati i opravdati primjenjivost pojedinog modela opisa na analizu značenjskih pojavnosti u južnoslavenskim jezicima
  4. osmisliti i provesti poredbeno istraživanje u južnoslavenskim jezicima
  5. prezentirati rezultate svojega istraživanja
  6. analizirati i objasniti jezična obilježja tekstova na odabranim južnoslavenskim jezicima na gramatičkoj i semantičkoj razini
  7. objasniti i raspraviti stečena znanja sa stručnjacima i laicima u širim slavističkim okvirima
  8. povezati i smjestiti stečena znanja o južnoslavenskim jezicima u širi, općelingvistički kontekst
  9. preispitati i zastupati mišljenje o jezičnim, književnim i kulturnim procesima u okviru poredbene povijesti južnoslavenskih jezika i književnosti

Metode podučavanja

Na predavanjima će se uglavnom koristiti frontalna ili predavačka metoda, a na seminarima će se izrazito poticati analitička metoda kritičkog čitanja i raspravljački oblici rada. Posebno će se poticati individualni istraživački rad.

Metode ocjenjivanja

Uvjet za izlazak na ispit je predana analiza odabranog istraživačkog problema prema uputama dobivenim od nastavnika. Usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Raffaelli, Ida. (2015). O značenju – uvod u semantiku. Zagreb: Matica hrvatska.
  2. Pavlović, Nataša i Mateusz-Milan Stanojević (2020). Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja. Zagreb: FF Press.
  3. Gooskens, Charlotte, Vincent J. Van Heuven, Jelena Golubović, Anja Schüppert, Femke Swarte, i Stefanie Voigt (2018). Mutual Intelligibility between Closely Related Languages in Europe. International Journal of Multilingualism 15, izd. 2 (2018.): 169–93.
  4. Lewis, Kristian. Lažni prijatelji. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2016.
  5. Peti-Stantić, Anita (2014). Pravi in lažni slovenski in hrvaški prijatelji. U Prihodnost v slovenskem jeziku, literaturi in kulturi, 201–9. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta.
  6. Tušek, Jelena (2015). Slovensko-hrvatski lažni prijatelji. U Meddisciplinarnost v slovenistiki, ur. Simona Kranjc. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta.

Dopunska literatura

  1. Matasović, Ranko (2011) Što je srednjojužnoslavenski? Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika 58, izd. 3 (2011.): 81–90.