Preskoči na glavni sadržaj

Razdoblja i vrste slovenske književnosti

ISVU: 77970•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s tendencijama modernizma, uključujući avangardu i socijalni realizam, u slovenskoj književnosti prve polovice 20. stoljeća, kroz primjere iz poezije, proze i drame. Kolegij je namijenjen prvenstveno studentima studija južne slavistike u svrhu proširenja korpusa tekstova iz slovenske književnosti i njihova kompetentnog tumačenja, ali nudi se i kao izborni kolegij zainteresiranim studentima drugih studijskih grupa. U seminarima se analiziraju važniji tekstovi autora i vrsta slovenskoga modernizma, komentiraju prijevodi i studenti održavaju seminarska izlaganja o kanonskim pjesničkim, proznim i dramskim djelima nastalima od 1900. do 1950. godine.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje
  2. Pregled razdoblja od 1900. do 1950. godine: neoromantizam, naturalizam, simbolizam i impresionizam, ekspresionizam i avangarda, novi i socijalni realizam. Okvirni dogovor oko tema seminarskih izlaganja; prikazivanje i komentar obavezne i dopunske literature. (pitanja periodizacije, glavni predstavnici i djela, rodovi i vrste.
  3. Ivan Cankar i Hiša Marije Pomočnice – početak analize romana.
  4. Ivan Cankar: nastavak analize romana Hiša Marije Pomočnice.
  5. Rana modernistička (impresionistička i simbolistička) poezija i Oton Župančič: prikaz poetike i analiza izabranih pjesama.
  6. Alojz Gradnik: prikaz poetike i analiza izabranih pjesama. Impresionizam, simbolizam ili ekspresionizam?
  7. Poredbeno čitanje Župančiča i Gradnika: pomaci prema ekspresionizmu?
  8. Ekspresionizam, avangarda i Srečko Kosovel: uvod u Integrale '26.
  9. Analiza i tumačenje Kosovelovih Integrala.
  10. Ekspresionistička drama: Slavko Grum i Dogodek v mestu Gogi: analiza i tumačenje
  11. Slovenska dječja književnost - Tone Seliškar: Bratovščina Sinjega galeba, analiza i tumačenje.
  12. Slovenska međuratna i ratna (2. svj.) novelistika: socijalni realizam na primjeru novele "Samorastniki" Prežihova Voranca.
  13. Alamut Vladimira Bartola: povijesni kontekst, tumačenje
  14. Poezija Edvarda Kocbeka između međuratne i poslijeratne književnosti.
  15. Sinteza i zaključak kolegija.

Ishodi učenja

  1. klasificirati i opisati književnopovijesna razdoblja, definirati stilske formacije, periode i pravce
  2. opisati i tumačiti osnovne kanonske tekstove slovenske književnosti prve polovice 20. stoljeća
  3. objasniti sličnosti i razlike te odnose slovenske književnosti prema južnoslavenskima
  4. integrirati steneča znanja iz metodologije književne povijesti u praksu interpretacije
  5. povezati stečena znanja sa znanjima iz druge književnosti na studiju i/ili iz druge studijske grupe
  6. objasniti dinamiku razdoblja i vrsta u pojedinom periodu kao i u duljem vremenskom razdoblju
  7. klasificirati i opisati književnopovijesna razdoblja i osnovne književnostilske formacije u odabranim južnoslavenskim književnostima, pa i u književnosti druge studijske grupe
  8. opisati i analizirati temeljne kanonske tekstove odabranih južnoslavenskih književnosti, odnosno književnosti slobodno izabrane studijske kombinacije
  9. prepoznati i objasniti sličnosti i razlike te odnose između odabranih književnosti u njihovu južnoslavenskom kontekstu

Metode podučavanja

Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se povijesti slovenske književnosti, s naglaskom na suodnose razdoblja, književnih opusa i vrsta, kanonskih tekstova, i na kontekst južnoslavenskih i europskih književnosti istog razdoblja. U seminarima se zajednički analiziraju tekstovi pojedinih autora i studenti dobivaju priliku izlagati pred kolegama na temu izabranih djela.

Metode ocjenjivanja

Semestralnim kolokvijem testira se početno poznavanje novije slovenske književnosti, a prilozima za seminarsku interpretaciju (kraćim referatima) prati se čitanje i tumačenje analiziranih tekstova. Oba načina kontrole u funkciji su intenzivnijega studiranja te pomažu određivanju obostranih očekivanja studenata i nastavnika. Ispitne obaveze: Održan referat (predan pisani koncept ili prezentacija) te usmeni ispit iz gradiva analizirana u seminarima (najmanje 5 do 8 pisaca, odnosno ključnih djela ili ciklusa pjesama).

Obavezna literatura

  1. Janko Kos, Pregled slovenskega slovstva, DZS, 2002. (str. 195-358).
  2. Franc Zadravec, Slovenski roman 20. stoletja, I-III, Murska Sobota-Ljubljana, 1997., 2002. i 2005. (selektivno – o analiziranim romanima)
  3. Irena Novak Popov, Sprehodi po slovenski poeziji, Maribor: 2003. (o Župančiču i Edvardu Kocbeku)

Dopunska literatura

  1. Jože Pogačnik i Franc Zadravec, Istorija slovenačke književnosti, Nolit, Beograd, 1973.
  2. Klemen Lah/Andreja Inkret, Slovenski literarni junaki, Mali leksikon, Ljubljana, Mladinska knjiga, 2002.
  3. Izabrane slovenske drame, Izbor Branko Hećimović, Znanje, Zagreb, 1982.
  4. Krešimir Nemec, Svet brez maske, U: Juš Kozak, Novele, Slovenska matica, Ljubljana, 1984.
  5. Irena Novak Popov, Sprehodi po slovenski poeziji, Litera, Maribor, 2003.
  6. Nova slovenska lirika (Radoslav Dabo/Janko Kos), Konzor, Zagreb, 2002. (izabrani tekstovi)
  7. Aleksandar Flaker, „Avangarda i romantizam”, iz knjige Poetika osporavanja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. ili 1984
  8. Slovenski roman, Mednarodni simpozij Obdobja – Metode in zvrsti, Ur. Miran Hladnik in Gregor Kocijan, Ljubljana, 5.-7. december 2002., Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik, Ljubljana, 2003. (selektivno – o analiziranim romanima), kao i na: http://www.centerslo.net/l2.asp?L1_ID=4&L2_ID=38&LANG=slo
  9. Alojzija Zupan Sosič, Na pomolu sodobnosti ali o književnosti in romanu, Maribor: Litera, 2011. (Poglavlje o romanu Alamut)