Preskoči na glavni sadržaj

Povijest latinskoga jezika 1

ISVU: 265567•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Cilj

Uočavanje i dijakronijsko prepoznavanje glasovnih i morfoloških promjena latinskoga jezika da bi se objasnile pojave koje se u sinkronijskom opisu ne mogu valjano protumačiti.

Sadržaj

  1. uvodni pregled povijesnih etapa razvoja latinskog jezika
  2. rezime i nadopuna uvodnog pregleda; osvrt na oskičko-umbrijske spomenike; najstariji latinski spomenici (Lapis niger, Fibula Praenestina, Duenosov natpis, Carmen Arvale, Carmen Saliare)
  3. uvod u poredbenu indoeuropsku lingvistiku – upoznavanje s literaturom i pojašnjavanje odnosa između tradicionalnih i modernih lingvističkih opisa; Elogia Scipionum
  4. rekonstrukcija indoeuropskog fonološkog sustava s primjerima; Elogia Scipionum
  5. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Elogia Scipionum
  6. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Columna rostrata
  7. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom – konsonantizam; Senatus consultum de Bacchanalibus
  8. indoeuropski prijevoj; Senatus consultum de Bacchanalibus
  9. morfologija imenica; zavjetni natpisi (I)- Lucije Mumije (Palm. 35, 36), M. P. Vertuleieis (Palm. 34),
  10. morfologija imenica (II); zavjetni natpisi (II)
  11. morfologija zamjenica; tekstovi s dijalektalnim utjecajima (Luceria - Spoleto, Palm. 23-33)
  12. morfologija glagola (I); Popilijev miljokaz, Betilijenov natpis
  13. morfologija glagola (II); Leges duodecim tabularum
  14. najstariji književni tekstovi: fragmenti (Livije Andronik, Nevije, Enije, )
  15. rezime

Ishodi učenja

  1. pokazati svoje razumijevanje arhajskog i starolatinskog teksta prijevodom teksta na klasičan latinski
  2. pokazati poznavanje osnovnih termina i metoda indoeuropeistike
  3. tumačiti nastanak latinskog pisma, razvoj glasova, te imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika
  4. uočiti i objasniti fonološka, morfološka, sintaktička i semantička odstupanja od klasične norme karakteristična za starolatinske, kasnolatinske i srednjovjekovne latinske tekstove
  5. prikazati položaj latinskog među ostalim italskim jezicima (i jezicima Apeninskog poluotoka)

Metode podučavanja

Na odabranom epigrafskom materijalu i književnim tekstovima pretklasičnoga razdoblja tumači se nastanak latinske abecede, razvoj glasova, imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika. Ukazuje se na potvrđene pojave u drugim italskim jezicima i time daju osnove za poredbenu indoevropeistiku. Teorijski opis jezičnih pojava i njihovo oprimjerivanje na konkretnim tekstovima; samostalan rad studenata: priprema zadanih tekstova, zajedničko čitanje i zajednički razgovor

Metode ocjenjivanja

pismeni ispit - prijevod arhajskog ili starolatinskog teksta na klasičan latinski i povijesno-gramatička analiza; usmeni ispit - tumačenje jezičnih pojava na primjerima iz teksta, poznavanje osnova poredbene indoevropeistike

Obavezna literatura

  1. R. Matasović, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Zagreb 1997.
  2. N.Hraste, Starolatinski spomenici, Zadar., 2020.
  3. L.R. Palmer, The Latin Language, London (4)1999.

Dopunska literatura

  1. Philip Baldi, The Foundations of Latin. Mouton de Gruyter, Berlin-New York 1999.
  2. J. Clackson-G. Horrocks, The Blackwell History of the Latin Language, Wiley-Blackwell, Chichester, 2007.
  3. G. Meiser, Historische Laut- und Formenlehre der lateinischen Sprache, Darmstadt 1998.