Preskoči na glavni sadržaj

Osnove folkloristike

ISVU: 51702•5 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija pružiti studentima osnovni uvid u folkloristiku kao višedisciplinarnu znanost i kompleksno područje njezina proučavanja. Studenti će se upoznati s razvojem discipline, teorijskim, povijesnim i terenskim folklorističkim istraživanjima, koja će se pokazati na trima temeljnim folklorističkim strukama: etnomuzikologiji, etnokoreologiji, te usmenoj književnosti. Cilj je studente osposobiti za prepoznavanje folklorističkoga segmenta unutar etnoloških istraživanja (ali i glazbenopovijesnih, književnih, povijesnih i srodnih humanističkih), pokazati im žanrovsku, tematsku i regionalnu raznolikost. Prikazom pojedinih bitnih osoba, povijesnih razdoblja, znanstvenih pravaca i metoda istraživanja prate se osnovne značajke folkloristike, ali i znanstvenoga rada.

Sadržaj

  1. Određenje usmenoknjiževnoga korpusa i temeljnih teorijskih pristupa usmenoj književnosti (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  2. Usmena lirika u običajima životnog i godišnjeg ciklusa; Ophodne pjesme (tekstovi vezani uz proljetne i zimske ophode: filipovčice, jakobovčice, kraljice i sl. te koleda) (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  3. Temeljne značajke hrvatske usmenoknjiževne epike s naglaskom na život žanra u seoskoj (i gradskoj) sredini te izvedbenu sastavnicu (suvremene smotre folklora) i pisanu epiku (A. Kačić Miošić) (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  4. Epsko-lirske pjesme (balade, romaance, bugarštice); tekstovi vezani uz obrede (basme, zaklinjanja) (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  5. Velika sustavna istraživanja u 19. st te temeljne zbirke usmene književnosti (ONŽO te MH) (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  6. Temeljne značajke proznih žanrova (bajka, svagdanjske priče, šaljive priče) (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  7. Usmena predaja između istine, vjerovanja i fikcije (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  8. Etnoteatrologija između izvedbe i zapisa; mali oblici; (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
  9. Folkloristička i komparativnomuzikološka istraživanja; Antropološki pristupi glazbi (prof. dr. sc. Grozdana Marošević)
  10. Performativna (kontekstualna) folkloristika glazbe; Hrvatska tradicijska glazba: Istra i Hrvatsko primorje i Dalmacija (dinarsko zaleđe, obala, otoci) (prof. dr. sc. Grozdana Marošević)
  11. Hrvatska tradicijska glazba: Slavonija i Baranja i središnja Hrvatska; Tradicijska glazba u suvremenoj praksi (amaterizam, smotre i festivali, mediji, etno-glazba) (prof. dr. sc. Naila Ceribašić)
  12. Glazbena i zvučna sastavnica običaja i obreda: godišnji ophodi; Glazbena i zvučna sastavnica običaja i obreda: životni običaji (prof. dr. sc. Grozdana Marošević)
  13. Pristupi, metode i tematski aspekti suvremenih etnomuzikoloških istraživanja (prof. dr. sc. Grozdana Marošević)
  14. Metodologija istraživanja plesa: razvoj i usporedba disciplina etnokoreologije, plesne etnologije i antropologije strukturiranog pokreta, te plesne etnografije i njihovih paradigmi (prof. dr. sc. Tvrtko Zebec)
  15. Regionalni pregled folklornog plesa u Hrvatskoj (primjer kola u životnim i godišnjim običajima/ritualima, te političkim ritualima u suvremenosti) (prof. dr. sc. Tvrtko Zebec)

Ishodi učenja

  1. navesti i definirati osnovne pojmove u folkloristici
  2. opisati začetke i razvoj folkloristike, etnomuzikologije i etnokoreologije kao disciplina
  3. opisati i usporediti folklorističke istraživačke pristupe i metode
  4. kritički razmotriti stručne i znanstvene radove iz područja folkloristike, etnomuzikologije i etnokoreologije
  5. navesti ključne predstavnike discipline (filologe, folkloriste, etnomuzikologe, etnokoreologe) u Hrvatskoj
  6. navesti primjere i interpretirati hrvatske usmenoknjiževne, glazbene i plesne oblike
  7. dati primjere tvorbe hrvatske nematerijalne baštine
  8. analizirati kontekst kulturnih izvedbi prema tradicijskom kalendaru, ritualnost u životnim običajima i političkim ritualima te njihove mijene
  9. objasniti povijesni, društveni i kulturni kontekst u razvoju nacionalne glazbe i plesa
  10. analizirati kulturne politike i javne prakse nacionalne glazbe i plesa u amaterskom i profesionalnom stvaralaštvu

Metode podučavanja

Riječ je o kolegiju koji izlaže povijesne, teorijske i metodološke pristupe, kao i povijest struke, pa će okosnica kolegija biti izlaganja ex chatedra dopunjena projekcijama pomoću računalnoga projektora (kartama, usmenoknjiževnim tekstovima zvučnim i video zapisima) te heurističkim dijalogom sa studentima.

Metode ocjenjivanja

Dva pismena kolokvija ili pismeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. Bezić, Jerko. 1974. "Hrvatska muzika. Narodna". U: Muzička enciklopedija, 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 168-175. [ili: BEZIĆ, Jerko. 1984. "Hrvatska. Narodna muzika". U: Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 328-336.].
  2. Bezić, Jerko. 1984. "Etnomuzikologija. Hrvatska". U: Leksikon jugoslavenske muzike, 1. K. Kovačević, ur. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 229-230.
  3. Bezić,, Jerko. 1998. "Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta od kasnih četrdesetih do osamdesetih godina". Narodna umjetnost 35/2: 21-48.
  4. Bošković-Stulli, Maja. 1978. "Usmena književnost". U Povijest hrvatske književnosti u sedam knjiga 1. Usmena i pučka književnost. Zagreb, 7—67.
  5. Ceribašić, Naila. 1998. "Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta tijekom devedesetih godina". Narodna umjetnost 35/2: 49-66.
  6. Ćaleta, Joško. 2001. "Tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. Z. Vitez i A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat [etc.], 423-439.
  7. Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (MH, Zagreb), uvodne studije i izabrani tekstovi: Bošković-Stulli, Maja. 1997. Usmene pripovijetke i predaje; Botica, Stipe. 1996. Usmene lirske pjesme; Dukić, Davor. 2004. Usmene epske pjesme I. i II. Kekez, Josip. 1996. Poslovice, zagonetke i govornički oblici; Lozica, Ivan. 1996. Folklorno kazalište.
  8. Folkloristička čitanka AGM, Zagreb 2010. (Hameršak, M. i Marjanić, S., ur.) tekstovi: William J. Thoms: Folklor: 25–30; Dundes: Tekstura, tekst i kontekst: 91–106; Dundes: Folkloristika u 21. stoljeću: 265–296;
  9. Marošević, Grozdana. 1998. "The Encounter Between Folklore Studies and Anthropology in Croatian Ethnomusicology". The World of Music 40 (3): 51– 81.
  10. Marošević, Grozdana. 1999. "Paradigma folklorne glazbe u hrvatskoj etnomuzikologiji 1970- ih i 1980-ih". U: Glazba, folklor i kultura. Svečani zbornik za Jerka Bezića. N. Ceribašić i G. Marošević, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku - Hrvatsko muzikološko društvo, 113-124.
  11. Marošević, Grozdana. 2001. "Folklorna glazba". U: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. Z. Vitez i A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat [etc.], 409- 421.
  12. Marks, Lj. i I. Lozica: Finitis decem lustris. Pola stoljeća folklorističkih (filoloških, etnoteatroloških i njima srodnih) istraživanja u Institutu: 511-540.
  13. Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”: Bošković-Stulli, Maja: Bajka, sv. 1, 2009., sr. 86–88;
  14. Marks, Ljiljana: Predaja, usmena (folklorna), sv. 3, 2012., str. 445–447.
  15. Marks, Ljiljana (s Ivan Lozica: Usmena (folklorna) književnost, sv. 4, 2012., str. 370–374;

Dopunska literatura

  1. Bezić, Jerko - Ivančan, Ivan - Rihtman-Šotrić, Dunja (prir.). 1970. "Da si od srebra, da si od zlata". Izvorni glazbeni folklor Hrvatske. Zagreb: Jugoton, LPY V 739; CAY 1006.
  2. Bošković-Stulli, Maja. 1978. "Usmena književnost". U Povijest hrvatske književnosti u sedam knjiga 1. Usmena i pučka književnost. Zagreb, 7–67.
  3. Bošković-Stulli, Maja Usmena književnost nekad i danas. Beograd 1983. (O pojmovima suvremena i pučka književnost i njihovim nazivima 5–114; Bajka 5–133; Poslovice u zagrebačkom ”Vjesniku” 250–316).
  4. Bošković-Stulli, Maja. Od bugarštice do svakidašnjice, Konzor, Zagreb 2005. (Bugarštice, str. 5-65)
  5. Botica, Stipe. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, ŠK, Zagreb 1995.
  6. Ceribašić, Naila - Ćaleta, Joško (prir.). 2000. Hrvatska tradicijska glazba: Nizinska, središnja, gorska i primorska Hrvatska. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, CD IEF 00/1-2.
  7. Folkloristička čitanka AGM, Zagreb 2010. (Hameršak, M. i Marjanić, S., ur.) Roman Jakobson i Pjotr Bogatirjov: Folklor kao naročit oblik stvaralaštva: 31–44.
  8. Lozica, Ivan. Zapisano i napisano: folkloristički spisi, AGM, Zagreb 2008.
  9. Marks, Ljiljana. 1994. (22000; 32010)Vekivečni Zagreb. Zagrebačke priče i predaje. Zagreb.
  10. Marks, Ljiljana. 1998. Hrvatske narodne pripovijetke, "Riječ", Vinkovci, 168. str.
  11. Marks, Ljiljana. 2001. "Suvremena hrvatska usmena kazivanja i njihov europski kontekst". U: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II., Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, str. 227-235.
  12. Niemčić, Iva. 2006. Iskustva s terenskog istraživanja ili od terena do teksta i natrag. Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Čapo Žmegač, Jasna; Gulin Zrnić, Valentina; Šantek, Goran Pavel (ur.). Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku; Naklada Jesenski i Turk. Str. 191-212.
  13. Perić-Polonijo, Tanja. 1996. Tanahna galija. Antologija usmene lirike iz Dalmacije, Književni krug, Split.
  14. Zebec, Tvrtko. Folklorni ples. Folklorna scena. Kolo. Tanci i drmeš. Parovni plesovi. Plesovi uz poskakivanje. Mačevni plesovi: http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=14
  15. Zebec, Tvrtko. 2001. Mačevni plesovi u Hrvata. Godišnjak grada Korčule. 6:381-391.
  16. Marks, Ljiljana. 2011. Križi lete po nebu. Molitvice iz Dubrovačkoga primorja. Biblioteka prošlost i sadašnjost, knj. 42. Dubrovnik: Matica hrvatska – ogranak Dubrovnik.
  17. Marks, Ljiljana, 2018. Predaja: temelji žanra. ur. (s Evelinom Rudan) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku
  18. Marks, Ljiljana, 2020. Zagreb u pričama i predajama. A sad je li to istina ili nije, ja to ne znam. Zagreb: Sveučilišna naklada i Institut za etnologiju i folkloristiku.